Izraz “civilno društvo” odnosi se na područje “volonterskih” organizacija i formalnih i neformalnih mreža unutar kojih se pojedinci i grupe uključuju u buđenje savjesti određenog društva.Aktivnosti ovog sektora, koji se još naziva “treći” ili neprofitni, razlikuju se od javnih aktivnosti države po tome što su one dobrovoljne i mogu biti orijentirane na zadovoljavanje potrebe određene grupe ljudi, dok država ima obvezu brinuti o društvu u cjelini i svim njegovim segmentima.One se razlikuju od tržišnih po tome što su orjentirane na stvaranje zajedničkog javnog dobra, a ne na stvaranje profita.U demokratskom društvu, civilni sektor osigurava ravnotežu između države (uprave) i privrede (tržišta).
Civilno društvo obuhvaća dobrovoljno organiziranje i uključivanje građana u svim mogućim oblicima: crkvenim organizacijama, kotarevima, susjedstvu, sportskim klubovima, fondacijama, udrugama, sindikatima, političkim strankama, socijalnim pokretima, raznim interesnim grupama i slično.
Civilno društvo ne može postojati bez civilnih vrijednosti, koje obuhvaćaju, između ostalih i:
- poštovanje različitosti
- humanost
- odgovornost za svoje mišljenje
- odgovornost za posljedice svojih izbora
- odgovornost za druge
- …
