Zajednice pogođene ratom u Hrvatskoj još uvijek osjećaju poslijeratne posljedice: polarizacije u odnosu na nacionalnu pripadnost, religiju, političke ideje, kulturne razlike i ratna iskustva. Osim toga, one su opterećene demografskom neravnotežom i potisnutim ratnim traumama, dok pitanja nezaposlenosti i gospodarskog razvoja dobivaju više pozornosti. Zajednice u PPDS-u ne mogu pratiti ritam razvoja ostatka zemlje čime se produbljuje društveno-ekonomski jaz i one ostaju izolirane.
Vidljiv je i nedostatak samopouzdanja stanovnika kao posljedica ratnog iskustva, traume i ekonomskog sloma tih krajeva. Lokalne vlasti imaju ograničene proračune i ljudske resurse za rješavanje problema, što upućuje na potrebu pomoći izvan samih područja.
Strategija regionalnog razvoja uočava sljedeće zapreke ekonomskog razvitka: visoka razina nezaposlenosti i neprilagođen obrazovni sustav potrebama gospodarstva, nerazvijene poslovne infrastrukture, niska razina korištenja novih tehnologija, niska razina prihoda jedinica lokalne samouprave i ovisnost o pomoći iz državnog proračuna, nedovoljni kapaciteti lokalne (regionalne) samouprave za planiranje i upravljanje vlastitim razvojem, nedostatna vertikalna i horizontalna komunikacija i koordinacija, neuspjeh u integriranju razvoja poljoprivrede i turizma, nedostatno ulaganje u ljudske, društvene i ekonomske resurse neophodne za regionalni i lokalni razvoj te visoki udio stanovništva koji živi u nepovoljnim društvenim i gospodarskim uvjetima.
Ratne traume pojedinaca, zajednice i društva u cjelini vidljive su unatoč značajnim pomacima u, zaštiti ljudskih prava, društvenoj obnovi, komunikaciji među etničkim skupinama te integraciji manjinskih skupina, srpskih povratnika i hrvatskih doseljenika. One su prepreka razvojnom procesu zajednica i daljnjoj integraciji pojedinaca u društvo. Istodobno, gospodarska pitanja dobivaju veliku pozornost dok se socijalnoj integraciji i povjerenju među etničkim i drugim društvenim skupinama ne pridaje dovoljno pažnje .
Unatoč izbjegavanju komunikacije o ovim temama u društvu, one su i dalje prisutne te kao takve potiču polarizaciju, stvaranje depresivne atmosfere i beznađa izravno doprinoseći ekonomskim problemima, ograničenoj viziji i vodstvu.
