ESF u Hrvatskoj

[admin]

S pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji provode se i pripreme za raspoređivanje financijskih sredstava ESF-a. Nedavno usvojeni Operativni program ,,Razvoj ljudskih potencijala" za razdoblje 2007.-2013. obuhvaća aktivnosti koje su financirane iz ESF-a do kraja 2013. godine.

Financijska sredstva iz ESF-a za šestomjesečni period od srpnja do prosinca 2013. iznose 60 milijuna eura.Osim toga, Hrvatska i Europska komisija trenutačno pregovaraju oko novog Operativnog programa ,,Učinkoviti ljudski resursi" za razdoblje 2014.-2020. te se njegovo usvajanje očekuje u drugoj polovini 2014. godine. Kao jedna od država članica s najvećom stopom nezaposlenosti mladih, Hrvatska se može prijaviti za potporu iz Inicijative EU-a za zapošljavanje mladih (YEI). To će pružiti dodatnu financijsku potporu za mjere poput kreiranja novih radnih mjesta , strukovnog naukovanja ili praktične izobrazbe, potpore za start-up tvrtke, itd. koje su namijenjene mladima koji nisu zaposleni te nisu u sustavu obrazovanja ili naukovanja (NEET-ovi).
Potpore u prošlosti

Od 2007. godine Hrvatska prima potporu iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) kao pripremu za pristup EU-u. Važan je aspekt tog programa pružiti potporu razvoju ljudskih resursa u Hrvatskoj što će otvoriti put ka programiranju, upravljanju i provedbi ESF-a i drugih strukturnih fondovaEuropske unije.  Sljedeći su prioriteti postavljeni u Operativnom programu IPA-e ,,Razvoj ljudskih potencijala" zarazdoblje 2007.-2013.:

Pobuđivanje zanimanja ljudi za posao

Hrvatska je suočena s nekoliko izazova: niska stopa zaposlenosti, visoka stopa nezaposlenosti među mladima, kvalifikacije ne odgovaraju potrebama tržišta rada i izražene regionalne razlike u dostupnim mogućnostima. Kao pokušaj mijenjanja situacije, uvode se mjere za pokretanje programa stručne prakse kojima će se pomoći mladim nezaposlenim ljudima u stjecanju jednogodišnjeg radnog iskustva i praktičnih vještina.
Regionalne nejednakosti

Dugogodišnje regionalne nejednakosti i dalje su pitanje koje zabrinjava i igra važnu ulogu u osmišljavanju aktivnosti financiranih iz programa IPA i ESF. Neki od uzroka tog stanja  su razlike u sustavu socijalne sigurnosti, sve veća mobilnost kvalificirane radne snage kao i nesposobnost privlačenja investicija. Povratkom izbjeglica povećavaju se problemi prouzročeni starenjem populacije. Ulaganjima Vlade i donatora podržavaju se mala, lokalna poduzeća, poljoprivreda i turizam, no mnogi ljudi još uvijek nemaju pristup prijevozu i drugim uslugama.
Bolje obrazovanje za više ljudi

Treba predvidjeti koje će vještine biti potrebne na tržištu rada kako bi se mladim ljudima koji traže posao omogućilo da imaju sve kvalifikacije potrebne za pronalazak dobrog posla. U Hrvatskoj su provedeni koraci za poboljšanje kvalitete i učinkovitosti obrazovnog sustava, uključujući i načine uspostave sveobuhvatnih nacionalnih standarda i usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada.

Promicanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju

Osobe koje se suočavaju s društvenom isključenošću su osobe s invaliditetom, pripadnici nacionalnih manjina (osobito Romi i Srbi), žene, slabije obrazovane osobe, nezaposleni mladi ljudi i oni koji su dugotrajno nezaposleni te ljudi iz slabije razvijenih regija. Visoka stopa nezaposlenosti i niska stopa sudjelovanja na tržištu rada povećali su udio stanovništva ugroženog siromaštvom i socijalnom isključenošću u 2012. godini na 32,3%, što je znatno više od prosjeka EU-a.
Jačanje uloge organizacija civilnog društva i promicanje socijalnog dijaloga

Organizacije civilnog društva nisu jednakoj mjeri razvijene u svim regijama.. Uzrok tomu je neuravnoteženi regionalni razvoj i ograničeni kapacitet nevladinih organizacija. Socijalnim partnerima često nedostaje iskustva i tehničkih kapaciteta. Aktivnosti financirane iz fondova EU-a doprinijele su jačanju uloge organizacija civilnog društva i njihovom uključivanju u proces donošenja politika.