Pojmovnik ESF-a

[admin]

PROGRAMIRANJE

Pod programiranjem se podrazumijevaju administrativni mehanizmi pomoću kojih se ostvaruju ciljevi strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Višegodišnji programi, poznati kao operativni programi, jamče dosljednost i kontinuitet u sedmogodišnjem razdoblju. Programi se odnose na specifična zemljopisna područja na nacionalnoj ili podnacionaloj razini, ovisno o upravnoj strukturi. Svrha programa je utvrditi strateške prioritete i indikativne aktivnosti, okvirno odrediti financijska sredstva te dati prikaz sustava upravljanja i provjere. Trenutačno razdoblje programiranje teče od 2007. do 2013.



NACIONALNI STRATEŠKI REFERENTNI OKVIR

Svaka zemlja članica izradila je za razdoblje programiranja 2007. - 2013. Nacionalni strateški referentni okvir. To je referentni dokument za programiranje strukturnih fondova i instrumenata kohezijske politike u skladu sa Strateškim smjernicama o koheziji 2007. - 2013. Okvir se temelji na strategiji koju je odabrala zemlja članica i donosi popis nacionalnih i regionalnih operativnih programa koji se žele provesti, kao i financijskih sredstava izdvojenih za njihovu provedbu. Nacionalni strateški referentni okvir treba biti usklađen s Nacionalnim programom reformi, koji određuje mjere za provedbu ciljeva Lisabonske strategije za rast i zapošljavanje.



OPERATIVNI PROGRAM

Operativni su programi dokumenti koje zemlje članice izrađuju na temelju Nacionalnog strateškog referentnog okvira, u skladu sa Strateškim smjernicama o koheziji. Svaki operativni program obuhvaća jedan od tri nova cilja te određuju razvojne strategije s usklađenim skupom prioriteta koji će se provesti pomoću sredstava iz jednog od fondova ili, u slučaju cilja konvergencije, pomoću sredstava iz Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj.



EUROPSKA STRATEGIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Europska strategija za zapošljavanje pomaže otvoriti nova i bolja radna mjesta u zemljama članicama Europske Unije. Ciljevi i prioriteti dogovaraju se na razini EU-a, a vlade zemalja članica zatim koordiniraju provedbu aktivnosti za promicanje zapošljavanja.

1997. godine, kad je potpisan Amsterdamski ugovor koji je europskim institucijama omogućio sudjelovanje u razvoju politika zapošljavanja u Uniji, ključni elementi strategije bili su: postizanje visoke stope zaposlenosti, poboljšani razvoj vještina radne snage, zajednička koordinacija sektora zapošljavanja i njegovo neprestano unaprijeđivanje. Više od deset godina zajedničkog rada i razvoja rezultiralo je koordiniranom strategijom za zapošljavanje te iznjedrilo prioritete usklađene s izazovima s kojima se suočavaju radna snaga i poslovni svijet.

Otvaranje novih i boljih radnih mjesta jedan je od tri prioriteta programa za provedbu kohezijske politike EU-a za razdoblje 2007. - 2013., usvojenih odlukom Vijeća o provedbi Strateškim smjernica o koheziji 6. listopada 2006. godine.


 

LISABONSKA STRATEGIJA

Tijekom sastanka Europskog vijeća u Lisabonu u ožujku 2000., šefovi zemalja i vlada pokrenuli su Lisabonsku strategiju, akcijski i razvojni plan za rast i zapošljavanje u EU-u. Mjere predložene u Lisabonskoj strategiji obuhvaćaju široki spektar nacionalnih i EU politika, čija je svrha poticati znanje i inovacije, učiniti Europu atraktivnijom poslovnim i ulagačkim odredištem te stvoriti nova i kvalitetnija radna mjesta.

Revidirana Lisabonska strategija ponovno je pokrenuta 2005. godine. U partnerstvu s Komisijom, zemlje članice pokrenule su reforme utemeljene na zajednički dogovorenim smjernicama politike te na Nacionalnim programima reformi.

U razdoblju programiranja 2007. - 2013. ojačana je veza između Lisabonske strategije i kohezijske politike te su povećana sredstava iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda predviđena za provedbu aktivnosti koje pridonose ostvarenju ciljeva Lisabonske strategije za rast i zapošljavanje.



POMOĆ

Financijska potpora (sufinanciranje) u obliku pojedinačnih ili općih bespovratnih sredstava, zajmova, mikrokredita, jamstvenih fondova te nabave oprema i usluga.



STOPA SUFINANCIRANJA

Pojam stopa sufinanciranja odnosi se na udio EU sredstava u financiranju programa. Iznos sufinanciranja najčešće odgovara maksimalnom pragu, odnosno određenom postotku ukupne vrijednosti programa ili dijela programa. Gornje granice stopa sufinanciranja u kontekstu strukturnih fondova i Kohezijskog fonda za razdoblje 2007. - 2013. određene su u Dodatku III. Uredbe br. 1083/2006.



STRATEŠKI DOKUMENTI

Dokumenti koji služe kao strateške smjernice za provedbu određenog programa (npr., u kontekstu provedbe ESF-a postoje Nacionalni strateški referentni okvir i operativni programi). Ti se dokumenti temelje na općoj strateškoj podlozi i pravnoj podlozi programa. Provedba tih dokumenata zahtijeva izradbu daljnjeg skupa operativnih i provedbenih dokumenata.



PRIORITET

Dugoročni cilj koji ima prednost pred nekim drugim pitanjima i definiran je u strateškim dokumentima. Odnosi se na prioritet usvojen kako bi se odredili kriteriji za dodjelu sredstava iz strukturnih fondova. Svakom prioritetu dodijeljen je određeni financijski iznos.

MJERA

Skupina projekata koji se provode pod zajedničkim ciljem. Mjera predstavlja prijelaznu fazu između prioriteta i projekta. Ona je sredstvo pomoću kojeg se realizira provedba prioriteta.



DIONICI

Sve osobe, skupine ljudi, ustanove ili trgovačka društva, koje bi mogle biti u vezi s projektom/programom, definirane su kao dionici. Oni mogu, posredno ili neposredno, pozitivno ili negativno utjecati ili biti pod utjecajem procesa i rezultata projekata ili programa.



KORISNICI ILI ORGANIZACIJE SUDIONICE

Korisnik osmišljava projekt, prijavljuje se za financiranje i, ukoliko ga dobije, provodi projekt. Korisnici u ESF projektima mogu biti različiti: javne uprave, škole, nevladine organizacije, socijalni partneri koji se bave zapošljavanjem, socijalnom uključenosti i poduzetništvom.



SUDIONICI

Sudionici su osobe koje sudjeluju u projektima te imaju koristi od njih, primjerice, stječu nove vještine ili sudjeluju u savjetovanjima o pronalasku posla. Organizacije i poduzeća također mogu sudjelovati u ESF projektima, npr. kroz tečajeve osposobljavanja o razvoju novih vještina radne snage ili uvođenju novih radnih metoda.



PRIHVATLJIVI TROŠKOVI

Troškovi potrebni za provedbu projekta, uračunati prilikom izradbe projektnog proračuna, koji udovoljavaju zahtjevima djelotvornog financijskog upravljanja prikazani su odgovarajućim dokumentima te podliježu nacionalnim i EU propisima.



PRAĆENJE

Proces sustavnog prikupljanja i analize pouzdanih financijskih i statističkih podataka o provedbi projekata. Svrha praćenja je osigurati provedbu projekata i programa u skladu s prethodno odobrenim pretpostavkama provedbi. Može se odnositi i na upravljanje resursima iz strukturnih fondova ili praćenje napretka u provedbi projekata i programa.



EVALUACIJA

Ocjenjivanje učinkovitosti strukturne pomoći Zajednice u kontekstu utvrđenih ciljeva te analiza njenog učinka na specifične strukturne probleme. Može se provesti prije početka provedbe programa (ex-ante evaluacija), tijekom provedbe programa (interim evaluacija) te nakon provedbe programa (ex-post evaluacija).



REVIZIJA

Sve mjere pomoću kojih se provodi neovisna procjena rada institucije, odnosno njene zakonitosti, ekonomičnosti, svrhovitosti i pouzdanosti; reviziju najčešće provodi zasebna jedinica koja izravno odgovara upravi institucije (unutarnja revizija) ili vanjsko revizorsko tijelo (vanjska revizija).



TIJELO ZA OVJERAVANJE (NEKADAŠNJE TIJELO ZA PLAĆANJE)

Tijelo za ovjeravanje odgovorno je za ispravnost i vjerodostojnost izjava o troškovima i zahtjeva za plaćanjem prije nego što se pošalju Europskoj komisiji. Upravljanje Europskim fondom za regionalni razvoj, Europskim socijalnim fondom i Kohezijskom fondom provodi se u suradnji s zemljama članicama, regijama i drugim posredničkim tijelima koja nominiraju tijelo za ovjeravanje za svaki od operativnih programa financiranih sredstvima iz fondova.



UPRAVLJAČKO TIJELO

U kontekstu kohezijske politike EU-a za razdoblje 2007. - 2013., upravljačko tijelo odgovorno je za učinkovito upravljanje i provedbu operativnog programa.

Upravljačko tijelo može biti nacionalno ministarstvo, jedinica regionalne ili lokalne uprave te drugo javno ili privatno tijelo koje je nominirala i odobrila zemlja članica. Upravljačka tijela moraju djelovati u skladu s načelima razumnog i pouzdanog financijskog upravljanja.

Upravljačko tijelo dužno je do 30. lipnja svake godine Komisiji podnijeti godišnje izvješće o provedbi.



REVIZIJSKO TIJELO

Revizijsko tijelo je nacionalno, regionalno ili lokalno javno tijelo ili tijelo zaduženo za pojedini operativni program i odgovorno za verifikaciju učinkovitosti sustava upravljanja i provjere, te za praćenje usklađenosti projekta s nacionalnim i europskim propisima.

Zemlja članica imenuje revizijsko tijelo za svaki operativni program (zajedno s upravljačkim tijelom i tijelom za ovjeravanje).

Zadaće revizijskog tijela uključuju provjeru učinkovitosti sustava upravljanja i provjere (revizija sustava). Nadalje, ona su odgovorna za provjere usmjerene isključivo na prijavljene troškove (operativna revizija). Revizijska tijela također brinu i o odvojenim djelovanjima glavnih tijela (upravljačkog, tijela za ovjeravanje i posredničkog tijela).



PARTNERSTVO

Europska Unija je aktivnosti vezane uz provedbu regionalne politike i podjelu sredstava iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda tradicionalno razvijala kroz partnerski pristup koji je podrazumijevao značajan doprinos zemalja članica.

Partnerski pristup karakterističan je za cjelokupni proces programiranja, od pripremne faze do provedbe i ocjene rezultata. Takav pristup trebao bi rezultirati uspješnijim ishodima programa i učinkovitijim trošenjem sredstava iz regionalnih fondova.

Načelo partnerstva prisutno je i u aktualnom razdoblju programiranja. Operativni programi u kontekstu kohezijske politike za razdoblje 2007. - 2013. razvijeni su u partnerstvu između Komisije i odgovornih tijela zemlje članice na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini te u suradnji sa socioekonomskim partnerima i nevladinim sektorom.

Izvor: http://ec.europa.eu/esf/