Prodaja proizvoda

[admin]

Sa stranica Porezne uprave:

"Prijava obavljanja gospodarske djelatnosti Pozivaju se osobe koje nisu temeljno obveznici plaćanja poreza na dobit prema Zakonu o porezu na dobit (neprofitni sektor), a koje su započele ili već obavljaju gospodarsku djelatnost na tržištu, osobito djelatnosti ugostiteljstva i trgovine, a iste nisu prijavljene nadležnoj Poreznoj upravi, da najkasnije do 31. ožujka 2015. izvrše upis u Registar poreznih obveznika prema svom sjedištu i ispune svoje porezne obveze.
Nakon isteka navedenog roka Porezna uprava pokrenuti će po službenoj dužnosti postupke prema svima koji nisu izvršili upis u navedeni Registar, a obavljaju gospodarsku djelatnost.

Napominjemo da se, sukladno pozitivnim poreznim propisima, niti na koji način ne ulazi u djelovanje samog neprofitnog sektora, već je u porezni sustav potrebno uključiti samo gospodarsku djelatnost, a s ciljem izvršavanja poreznih obveza koje proistječu temeljem obavljanja te djelatnosti."

[admin]

...ovo je vrlo delikatno pitanje. Naime, zakonski propisi točno propisuju koje gospodarske djelatnosti udruge mogu obavljati i točno u kojoj mjeri i na koji način. Organiziranje ljetnih fešta podrazumijeva bavljene više djelatnosti u isto vrijeme, prodaja svojih proizvoda, prodaja pića, ugostiteljska djelatnost... Udruge mogu prodavati samo vlastite proizvode,a ugostiteljskom djelatnošću samo se neke mogu baviti po propisima koje utvrđuju propisi za ugostiteljsku djelatnost. U članku 11. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti sudionici proslava i manifestacija koje u promidžbeno-turističku svrhu organiziraju turističke zajednice i jedinice lokalne samouprave mogu na tim događanjima pružati ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela, pića, napitaka i slastica. Na tragu ovog članka, udruge bi mogle pružati i te usluge, ako manifestaciju organizira grad ili općina.
Nadalje, prodaja vlastitih proizvoda jest obavljanje trgovačke djelatnosti koja se mora obavljati u skladu s propisima te djelatnosti.
Zakonom o trgovini neprofitne organizacije mogu svoje proizvode prodavati na malo izvan prodavaonica u skladu s odredbama statuta ili drugih općih akata. Pod prodajom na malo izvan prodavaonica podrazumijeva se prodaja:
-   Na štandovima i klupama izvan tržnica na malo,
-   Unutar trgovačkih centara, ustanova,
-   Putem kioska,
-   Na sajmovima, izložbama (prigodna prodaja),
-   U prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških, znanstvenih i drugih javnih ustanova te
-   U prostorima koji se smatraju zaštićenim područjem prirode.
Za obavljanje trgovačke djelatnosti potrebno je zadovoljiti minimalne tehničke uvjete, osim za prigodnu prodaju. Prigodna prodaja se u Zakonu definira kao prodaja organizirana u sklopu održavanja sajmova, priredaba i izložbi, gdje je dopuštena prodaja samo proizvoda i robe koji su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija. Nadalje, prigodna prodaja može se obavljati uz prethodno odobrenje mjesno nadležnog grada ili općine. Također, neprofitna organizacija mora sastavljati i voditi isprave o zaduženju vlastitih proizvoda/robe koji se moraju nalaziti na prodajnom mjestu.
Neprofitne organizacije koje se bave prodajom vlastitih proizvoda moraju izdavati račune sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (bez obzira jesu li ili nisu obveznici PDV – a) i Općim poreznim zakonom.
Neprofitne organizacije ne podliježu fiskalizaciji, jer u pravilu nisu obveznici poreza na dobit. Međutim, ako rješenjem porezne uprave postanu obveznici poreza na dobit, postaju i obveznici primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
Mišljenja sam da udruge mogu na feštama i sajmovima prodavati svoje proizvode (pa i pripremati jela), ako su od nadležnog tijela dobili suglasnost i ako je to privremenog karaktera. Moraju izdavati račun za svaki prodani proizvod.

[Alen]

Nekoliko udruga građana (neprofitne organizacije) već tradicionalno u ljetnom razdoblju organiziraju različite pučke fešte (ribarske večeri i sl.) na kojima se građanima po prigodnoj cijeni prodaju različita jela, često spremljena na licu mjesta, ali i piće (sokovi, vino, pivo i sl).
Grad im u proračunu osigura dio sredstava potrebnih za organizaciju, osim toga besplatno dobiju razglas, rasvjetu, binu i zaštitare. Grad nije direktni organizator nego su to same udruge.
S uvođenjem fiskalizacije došlo je do nedoumica i niz pitanja na koja nismo dobili jasne odgovore. Zbog toga su te fešte prošle godine uglavnom i otkazivane.
Dakle, pitanje je smiju li udruge i dalje, u kontekstu novih zakonskih propisa, organizirati takve fešte i pod kojim uvjetima?