

Dana 24. ožujka 2026. godine Ministarstvo turizma i sporta, kao Posredničko tijelo razine 1 Programa "Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027." donijelo je Odluku o financiranju 31 projekta ukupne vrijednosti 4.156.056,59 EUR, od kojih bespovratna sredstva iznose 4.048.079,96 EUR, u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga "Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport" (SF.3.4.08.07.), koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda plus.
Odluku o financiranju možete preuzeti OVDJE.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih kao Posredničko tijelo razine 1 objavilo je 1. izmjenu Poziva Podrška osnovnim školama za provedbu izvannastavnih aktivnosti kao pripreme za program cjelodnevne škole 31.3.2026. godine. Sve izmjene popisane su u dokumentu ,,Popis 1. izmjena" koji se nalazi u mapi ,,1. izmjena Poziva".
Izmjene i dopune natječajne dokumentacije stupaju na snagu danom objave na mrežnoj stranici ESF+ i u sustavu eKohezija.
Napominjemo kako je Prijavitelj obvezan poštovati sve izmjene natječajne dokumentacije u skladu s točkom 4.7. Izmjene i dopune Poziva na dostavu projektnih prijedloga. Detaljnije informacije dostupne su na poveznici.

U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike danas je održano svečano potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru poziva ,,Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici", iz Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.–2027. (ESF+).
Ugovore su korisnicima uručili ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar te državni tajnici Margareta Mađerić, Marija Pletikosa i Ivan Vidiš, pritom naglasivši kako će potpisani projekti imati snažan učinak na razvoj lokalnih socijalnih usluga, jačanje kapaciteta pružatelja te daljnje smanjenje institucionalizacije kroz širenje usluga u zajednici.
Tom je prilikom potpisano 55 ugovora s ustanovama, organizacijama civilnog društva te jedinicama lokalne i područne samouprave. Ukupna vrijednost ugovora je veća od 15 milijuna eura, a oni predstavljaju dio prve Odluke o sufinanciranju ukupne vrijednosti više od 34 milijuna eura.
Projekti, koji će se provoditi u razdoblju od 28 do 36 mjeseci, usmjereni su na povećanje dostupnosti i kvalitete socijalnih usluga za najranjivije skupine – osobe s invaliditetom, starije osobe, žrtve nasilja, beskućnike, ovisnike, azilante i druge korisnike kojima je potrebna podrška u svakodnevnom životu.






Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao Upravljačko tijelo Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.–2027., objavilo je prvu izmjenu Godišnjeg plana objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2026. godinu.
Izmjena je objavljena s ciljem informiranja javnosti te omogućavanja pravovremene pripreme projektnih prijedloga potencijalnim prijaviteljima.
Prva izmjena Godišnjeg plana objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2026. godinu dostupna je na poveznici: ovdje.
Status: otvoren od 30. 3. 2026. do 30.09.2026. do 16:00 sati
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je 30. ožujka 2026. godine Poziv na dostavu projektnih prijedloga SF.2.4.05.04 Podrška ustanovama strukovnog obrazovanja za uvođenje novih kurikula.
Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog poziva su ustanove za strukovno obrazovanje sukladno Zakonu o strukovnom obrazovanju (NN br. 30/09, 24/10, 22/13, 25/18, 69/22) koje od školske godine 2025./2026. temeljem rješenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih izvode nove strukovne kurikule za stjecanje kvalifikacija.
Kako bi se povećala kvaliteta i relevantnost strukovnog obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada te omogućilo stjecanje kompetencija potrebnih za daljnji razvoj, obrazovanje i aktivno sudjelovanje u društvu i svijetu rada ovima Pozivom omogućuje se pružanje podrške ustanovama strukovnog obrazovanja za razvoj i provedbu suvremenih kurikula, modernizaciju i unapređenje kvalitete nastavnog procesa te poboljšanje uvjeta za učenje temeljeno na radu.
Ukupna raspoloživa financijska sredstva u sklopu ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga iznose 15.000.000,00 EUR, od kojih ESF sufinanciranje (85%) iznosi 12.700.000,00 EUR, a nacionalno sufinanciranje (15%) iznosi 2.250.000,00 EUR.
Projektni prijedlozi podnose se putem sustava eKohezija u elektroničkom obliku, ispunjavanjem prijavnog obrasca i učitavanjem popratne dokumentacije.
Poziv je otvoren od 30. 3. 2026. do 30.09.2026. do 16:00 sati, a datum početka zaprimanja projektnih prijava je 1. 6. 2026. od 9:00 sati.
Natječajna dokumentacija dostupna je na poveznicama eufondovi.gov.hr i esfplus.
Europska komisija danas je Hrvatskoj isplatila 896,9 milijuna eura u bespovratnim sredstvima i zajmovima, što je osmo plaćanje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
Mehanizam za oporavak i otpornost, temelj instrumenta NextGenerationEU, vodeći je program Komisije nakon pandemije kojim se podupiru oporavak, gospodarski rast i konkurentnost država članica. Mjere povezane s najnovijim plaćanjem obuhvaćaju poboljšani pristup zdravstvu, održivo financiranje, inovativnu mobilnost, upravljanje vodama, održivu poljoprivredu te borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Današnja isplata uslijedila je nakon osmog zahtjeva za plaćanje koji je Hrvatska podnijela 15. prosinca 2025., a Komisija odobrila 6. veljače 2026. Tim je plaćanjem Hrvatskoj dodijeljeno 73 % od ukupno 10 milijardi eura (5,8 milijardi eura u bespovratnim sredstvima i 4,2 milijarde eura u zajmovima). Trenutno je ostvareno 62 % svih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz njezina nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
Kao što je to slučaj i sa svim ostalim državama članicama, plaćanja Hrvatskoj u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost temelje se na uspješnosti te ovise o provedbi ključnih etapa i ciljnih vrijednosti opisanih u hrvatskom planu za oporavak i otpornost. S obzirom na približavanje zaključenja Mehanizma krajem 2026., države članice sve preostale ključne etape i ciljne vrijednosti moraju provesti do kolovoza 2026., a posljednje zahtjeve za plaćanje podnijeti do kraja rujna iste godine.
Interaktivna karta s primjerima reformi i ulaganja koji se podupiru iz Mehanizma za oporavak i otpornost te dodatne pojedinosti o postupku podnošenja zahtjeva za plaćanje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost dostupne su na internetu.
Nastavno na obavijest o otkazivanju dijela postupka od 2. veljače 2026. godine te zaprimanju novih projektnih prijedloga u okviru Poziva ,,Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport" (SF.3.4.08.07.), ovim putem Vas obavještavamo da je provedeno manje tehničko usklađenje predmetnog Poziva te je njegova nova inačica danas, 27. ožujka 2026. godine, objavljena u sustavu eKohezija.
Prijavitelji koji su 2. veljače 2026. godine podnijeli projektni prijedlog, a čija je prijava odbijena ili nije uspješno zaprimljena, mogu svoju prijavu prekopirati u novu inačicu Poziva klikom na opciju ,,Kopiraj prijavni obrazac". Prijavitelji koji podnose novi projektni prijedlog morat će ispuniti novi prijavni obrazac.
Ponovno zaprimanje projektnih prijedloga u okviru Poziva ,,Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport" (SF.3.4.08.07.) bit će omogućeno u četvrtak, 9. travnja 2026. u 10.00 sati. Svi projektni prijedlozi zaprimljeni prije navedenog vremena neće se smatrati prihvatljivima te se neće dalje razmatrati u postupku dodjele bespovratnih sredstava.


Države članice uspješno su reprogramirale 34,6 milijardi eura u svojim fondovima kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027. za najhitnije strateške prioritete EU-a. To uključuje poticanje konkurentnosti, poboljšanje obrane i civilne pripravnosti, promicanje cjenovno pristupačnog i održivog stanovanja, poboljšanje otpornosti vodoopskrbe i poboljšanje energetske povezanosti.
Ta promjena u financiranju EU-a ojačat će konkurentnost Europe, povećati njezinu sigurnost i pripravnost, osigurati opskrbu energijom, učiniti svakodnevni život građana cjenovno pristupačnijim i povećati tehnološku neovisnost Europe. Reprogramiranim sredstvima poduprijet će se i razvoj vještina u području civilne pripravnosti, obrane i kibersigurnosti te poduprijeti proces dekarbonizacije.
Razvoj strateških prioriteta
Zahvaljujući ugrađenoj fleksibilnosti kohezijske politike države članice mogu prilagoditi svoje prioritete ulaganja tijekom provedbenog razdoblja 2021. 2027., posebno u okviru regulatornog preispitivanja u sredini programskog razdoblja predviđenog za 2025. Međutim, kao odgovor na geopolitičko okruženje koje se brzo mijenja od pokretanja kohezijskih programa za razdoblje 2021. 2027. Komisija je u travnju 2025. predložila da se države članice i regije potaknu na preusmjeravanje ulaganja na nove strateške prioritete. Pružanjem financijskih poticaja, pojednostavnjenjem pravila politike i produljenjem razdoblja provedbe izmijenjenih programa države članice i regije potaknute su da prilagode svoje planove ulaganja za posljednje godine razdoblja provedbe kako bi bolje odgovorile na nove potrebe i prioritete. Taj postupak obuhvaća Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Fond za pravednu tranziciju, i Europski socijalni fond plus.
Od donošenja prijedloga od strane suzakonodavaca Komisija je u rujnu 2025. odobrila izmjene 186 nacionalnih i regionalnih kohezijskih programa u 25 država članica, kojima se nacionalna, regionalna i lokalna ulaganja usklađuju s prioritetima EU-a. Ta preraspodijeljena sredstva čine gotovo 10 % proračuna kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027., koji je obuhvaćen preispitivanjem u sredini programskog razdoblja.
Preraspodijeljena sredstva za strateške prioritete
Države članice i regije koje su reprogramirale sredstva za nove strateške prioritete EU-a imaju koristi od povećanog pretfinanciranja za pokretanje projekata i više stope sufinanciranja projekata regionalnog razvoja od strane EU-a kako bi se smanjio pritisak na nacionalne proračune.
Još povoljniji tretman ponuđen je regijama koje graniče s Rusijom, Bjelarusom i Ukrajinom, koje su se od početka agresivnog rata Rusije 2022. suočile sa znatnim izazovima.
Preispitivanje u sredini programskog razdoblja pokazalo je sposobnost kohezijske politike da se brzo prilagodi novim okolnostima. Budući da su izmjene programa sada donesene, naglasak će se preusmjeriti na provedbu u državama članicama i regijama. Komisija će blisko surađivati s upravljačkim tijelima kako bi osigurala učinkovito ostvarivanje strateških prioriteta.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u Bruxellesu je sudjelovala na konferenciji Future 500 – Champions of Growth, koja je okupila ključne europske političke, financijske i poduzetničke dionike s ciljem poticanja stvaranja sljedeće generacije globalno konkurentnih europskih kompanija.
Ministrica je istaknula kako su ovakva događanja prilika da se od privatnog sektora, javnih institucija, ali i akademske zajednice čuje kako na najbolji način aktivirati tržište kapitala, stvoriti pravni okvir te na neki način potaknuti institucije na ono što je zajednički cilj Europske unije, a to je rast konkurentnost.
,,Nepobitno je da Europska unija treba napraviti daljnje korake kako bi tehnološki unaprijedila poslovanje svog gospodarstva i kako bi sustigla sve one koji na globalnoj razini brže rastu. Današnja konferencija prilika je da na izravan način od dionika koji sudjeluju u gospodarskoj aktivnosti čujemo što je sve potrebno napraviti kako bi se stvorili preduvjeti za kompanije da se u Europi osnivaju, razvijaju, šire na druga tržišta, ali najvažnije od svega, i ostanu ovdje", izjavila je ministrica Mikuš Žigman.
Istaknula je kako su europski fondovi iznimno koristan alat za ulaganja kakva akteri konferencije zazivaju, pogotovo u segmentu poticanja inovacija, istraživanja i razvoja, jer upravo ulaganja u nove proizvode i usluge koji se plasiraju na tržište daju dodanu vrijednost gospodarstvu.
,,Ono što proizlazi kao poruka s današnjeg dijaloga jest da je potrebno tražiti bolje povezivanje između javnih i privatnih ulaganja, jer na taj način možemo osigurati bolji gospodarski rast", zaključila je ministrica Mikuš Žigman, napomenuvši kako je integracija unutarnjeg tržišta, koja je jedan od glavnih benefita europskih integracija, nešto što treba snažno poticati i na čemu treba graditi konkurentnost Europe u budućnosti.
U sklopu okruglog stola na visokoj razini, na kojem se razgovaralo o proširenju Europske unije, rastu konkurentnosti i produktivnosti, ministrica je istaknula kako Hrvatska danas, zahvaljujući između ostalog i ulaganjima iz EU fondova, iznadprosječno brzo raste te se približava najrazvijenijim državama članicama. Osim toga, Hrvatska danas ima najviši kreditni rejting, najvišu stopu zaposlenosti te nezaposlenost na gotovo prirodnoj razini.







Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU pokrenula je novi financijski instrument Mali zajmovi za industrijsku tranziciju, za koji su prijave moguće od danas, 25. ožujka 2026. godine, u 9:00h.
Ovaj financijski instrument se nadovezuje na nacionalnu inicijativu industrijske tranzicije Panonske, Sjeverne i Jadranske Hrvatske, koja ima za cilj jačanje regionalne konkurentnosti.
Kao fokus budućeg rasta i razvoja triju regija odabrane su prioritetne niše za koje je procijenjeno kako mogu ostvariti najveću dodanu vrijednost, te samim time u najvećoj mjeri pridonijeti povećanju regionalne konkurentnosti.
Prioritetne niše grupirane su uregionalne lance vrijednosti(RLV)koji su glavni instrument za daljnje upravljanje procesom industrijske tranzicije te usmjeravanje javnih sredstava u cilju podrške industrijskoj tranziciji regionalnoga gospodarstva prema nišama više dodane vrijednosti.
Financijski instrument Mali zajmovi za industrijsku tranziciju namijenjen je poduzećima kojaposluju duže od tri godine, koja imaju status subjekta malog gospodarstva te koja imaju sjedište i obavljaju djelatnost u prihvatljivoj županiji unutar regija Panonske, Sjeverne ili Jadranske Hrvatske.
Prihvatljivi prijavitelji su poduzeća koja su upisana ili će se tek upisati na popis Mapiranih dionika regionalnih lanaca vrijednosti.
Radi se o zajmovima do 100.000 EUR, s kamatnom stopom od 0,5% – 1,5% fiksno, ovisno o razvijenosti lokacije ulaganja, te s mogućnošću otpisa do 50% glavnice zajma sukladno uvjetima koji su navedeni u programu, dostupnom na poveznici: