
Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske predstavilo je 14. studenog 2025. godine u Sisku rezultate projekta ,,Croatian safe steps – CROSS II", čiji je cilj razminiranje ukupno 48,7 km² šuma i šumskog zemljišta od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava na području Karlovačke, Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke i Splitsko-dalmatinske županije, pri čemu su do sada realizirani svi planirani poslovi razminiranja.
Projekt ,,Croatian safe steps – CROSS II", koji je ujedno i operacija od strateške važnosti, financiran je iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Ukupna vrijednosti projekta je 77 milijuna eura, od čega bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznose 70 milijuna eura, a nacionalno sufinanciranje 7 milijuna eura.
U skladu sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj, između ostaloga, prihvatljiva su ulaganja u aktivnosti upravljanja rizicima uzrokovanim ljudskim djelovanjem, posebice aktivnosti razminiranja preostalog minski sumnjivog područja Republike Hrvatske, za što je iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano 102 milijuna eura bespovratnih sredstava te su ugovorena dva projekta razminiranja. Ranije je, tako, uspješno proveden projekt ,,Croatian safe steps – CROSS", ukupno vrijedan 52 milijuna eura, od čega su bespovratna sredstva iznosila 32 milijuna eura.
Na konferenciji predstavljanja rezultata projekta CROSS II sudjelovali su potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović, državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondove Europske unije Zrinka Raguž, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Dragan Jelić, sisačko-moslavački župan Ivan Celjak, ravnatelj po ovlaštenju Ravnateljstva civilne zaštite Neven Karas te ostali brojni uzvanici.
Ovom prigodom ministar Božinović uručio je županu Celjaku potvrdu o završetku razminiranja Sisačko-moslavačke županije i simboličnu ,,zadnju minu", čime je i ova županija službeno proglašena slobodnom od mina i minsko-eksplozivnih sredstava.
Video o projektu CROSS II i dovršetku razminiranja Sisačko-moslavačke županije dostupan je na poveznici.





Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je dana 1. prosinca 2025. godine savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Uputa za prijavitelje planiranog Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava ,,Jačanje regionalnog ekosustava za poduzetnike na potpomognutim i brdsko – planinskim područjima". Poziv u trajnom modalitetu provodit će se u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027., Prioriteta 1. Industrijska tranzicija hrvatskih regija, Specifičnog cilja 1.iii Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja.
Svrha Poziva je poticanje rasta i razvoja MSP-ova u okviru regionalnih lanaca vrijednosti Jadranske, Sjeverne i Panonske Hrvatske, koji čine okosnicu lokalnog gospodarstva na potpomognutim i brdsko – planinskim područjima, te jačanje atraktivnosti ovih područja za privlačenje ulaganja.
Savjetovanje je otvoreno od 1. prosinca do 21. prosinca 2025. godine.
Javno savjetovanje dostupno je na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=32182


Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je dana 1. prosinca 2025. godine savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Uputa za prijavitelje planiranog Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava ,,Jačanje regionalnog ekosustava za poduzetnike na potpomognutim i brdsko – planinskim područjima". Poziv u trajnom modalitetu provodit će se u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027., Prioriteta 1. Industrijska tranzicija hrvatskih regija, Specifičnog cilja 1.iii Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja.
Svrha Poziva je poticanje rasta i razvoja MSP-ova u okviru regionalnih lanaca vrijednosti Jadranske, Sjeverne i Panonske Hrvatske, koji čine okosnicu lokalnog gospodarstva na potpomognutim i brdsko – planinskim područjima, te jačanje atraktivnosti ovih područja za privlačenje ulaganja.
Savjetovanje je otvoreno od 1. prosinca do 21. prosinca 2025. godine.
Javno savjetovanje dostupno je na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=32182


Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji s tijelima nadležnima za pojedine Programe Unije, organizira Webinar o Programima Unije za dionike regionalne i lokalne razine.
Webinar će se održati u petak, 12. prosinca 2025. godine, s početkom u 9.00 sati, putem platforme Microsoft Teams.
Cilj webinara je pružiti pregled aktualnih mogućnosti financiranja, natječaja, mehanizama prijave, primjera dobre prakse i načina uspostave partnerstava u okviru Programa Unije. Program je strukturiran u tematske cjeline koje pokrivaju ključna područja europskih politika i instrumenata.
Sudionicima će biti predstavljene sljedeće tematske cjeline:
Svaka tematska cjelina uključivat će sažetu prezentaciju nadležnog tijela i usluga koje nude, predstavljanje aktualnih poziva i poziva u najavi, uvjeta sudjelovanja, modele pronalaska partnera i primjere projekata. Nakon predstavljanja predviđeno je vrijeme za pitanja i odgovore.
Nacrt programa webinara možete preuzeti [OVDJE].
Prijava i sudjelovanje
Za sudjelovanje na webinaru potrebno je ispuniti prijavni obrazac na sljedećoj poveznici:
Prijavni obrazac za Webinar o Programima Unije (2025) – Fill out form
Poveznica za praćenje webinara putem platforme Microsoft Teams biti će javno objavljena na mrežnoj stranici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, eufondovi.gov.hr, u tjednu od 8. do 12. prosinca 2025.
Za sva dodatna pitanja stojimo na raspolaganju putem e-mail adrese: programi.unije@mrrfeu.hr
Veselimo se vašem sudjelovanju!
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u Bukureštu je sudjelovala na konferenciji na visokoj razini Cohesion2027+, na kojoj su predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta te ministri iz država članica zaduženi za regionalni razvoj i koheziju razgovarali o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine.
Na konferenciji je istaknuta važna uloga koju kohezijska politika ima kao pokretač dugoročnog razvoja, uključive ekonomske konkurentnosti i otpornosti diljem Europe, a posebno u slabije razvijenim regijama.
U svom izlaganju ministrica Mikuš Žigman podsjetila je kako je Hrvatska, kao najmlađa država članica Europske unije, postala pozitivan primjer transformacijske snage članstva i kohezijske politike, sa snažnim rastom BDP-a, povećanim ulaganjima u istraživanje i razvoj, te rastom konkurentnosti i otpornosti.
Istaknula je kako su za postizanje razvojnih ciljeva ključni stabilni okviri i višegodišnja sigurnost planiranja, kao i da kohezijska politika ostane fleksibilan, inkluzivan i strateški pokretač rasta, otpornosti i pravednosti za sve regije.
Prije konferencije održan je okrugli stol ministara kohezije na kojem su, između ostalih, sudjelovali i izvršni potpredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme Raffaele Fitto te izvršna potpredsjednica Europske komisije za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i spremnost Roxana Mînzatu, kao i predstavnici Europskog parlamenta.
Prilikom boravka Bukureštu, ministrica Mikuš Žigman susrela se s rumunjskim ministrom za investicije i europske projekte Dragoşom Pîslaruom, izvršnom potpredsjednicom Mînzatu te rumunjskim europarlamentarcem Siegfriedom Mureșanom, ujedno i izvjestiteljem Europskog parlamenta za višegodišnji financijski okvir.








Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u Bukureštu je sudjelovala na konferenciji na visokoj razini Cohesion2027+, na kojoj su predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta te ministri iz država članica zaduženi za regionalni razvoj i koheziju razgovarali o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine.
Na konferenciji je istaknuta važna uloga koju kohezijska politika ima kao pokretač dugoročnog razvoja, uključive ekonomske konkurentnosti i otpornosti diljem Europe, a posebno u slabije razvijenim regijama.
U svom izlaganju ministrica Mikuš Žigman podsjetila je kako je Hrvatska, kao najmlađa država članica Europske unije, postala pozitivan primjer transformacijske snage članstva i kohezijske politike, sa snažnim rastom BDP-a, povećanim ulaganjima u istraživanje i razvoj, te rastom konkurentnosti i otpornosti.
Istaknula je kako su za postizanje razvojnih ciljeva ključni stabilni okviri i višegodišnja sigurnost planiranja, kao i da kohezijska politika ostane fleksibilan, inkluzivan i strateški pokretač rasta, otpornosti i pravednosti za sve regije.
Prije konferencije održan je okrugli stol ministara kohezije na kojem su, između ostalih, sudjelovali i izvršni potpredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme Raffaele Fitto te izvršna potpredsjednica Europske komisije za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i spremnost Roxana Mînzatu, kao i predstavnici Europskog parlamenta.
Prilikom boravka Bukureštu, ministrica Mikuš Žigman susrela se s rumunjskim ministrom za investicije i europske projekte Dragoşom Pîslaruom, izvršnom potpredsjednicom Mînzatu te rumunjskim europarlamentarcem Siegfriedom Mureșanom, ujedno i izvjestiteljem Europskog parlamenta za višegodišnji financijski okvir.








Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u Bukureštu je sudjelovala na konferenciji na visokoj razini Cohesion2027+, na kojoj su predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta te ministri iz država članica zaduženi za regionalni razvoj i koheziju razgovarali o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine.
Na konferenciji je istaknuta važna uloga koju kohezijska politika ima kao pokretač dugoročnog razvoja, uključive ekonomske konkurentnosti i otpornosti diljem Europe, a posebno u slabije razvijenim regijama.
U svom izlaganju ministrica Mikuš Žigman podsjetila je kako je Hrvatska, kao najmlađa država članica Europske unije, postala pozitivan primjer transformacijske snage članstva i kohezijske politike, sa snažnim rastom BDP-a, povećanim ulaganjima u istraživanje i razvoj, te rastom konkurentnosti i otpornosti.
Istaknula je kako su za postizanje razvojnih ciljeva ključni stabilni okviri i višegodišnja sigurnost planiranja, kao i da kohezijska politika ostane fleksibilan, inkluzivan i strateški pokretač rasta, otpornosti i pravednosti za sve regije.
Prije konferencije održan je okrugli stol ministara kohezije na kojem su, između ostalih, sudjelovali i izvršni potpredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme Raffaele Fitto te izvršna potpredsjednica Europske komisije za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i spremnost Roxana Mînzatu, kao i predstavnici Europskog parlamenta.
Prilikom boravka Bukureštu, ministrica Mikuš Žigman susrela se s rumunjskim ministrom za investicije i europske projekte Dragoşom Pîslaruom, izvršnom potpredsjednicom Mînzatu te rumunjskim europarlamentarcem Siegfriedom Mureșanom, ujedno i izvjestiteljem Europskog parlamenta za višegodišnji financijski okvir.






