
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u Bukureštu je sudjelovala na konferenciji na visokoj razini Cohesion2027+, na kojoj su predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta te ministri iz država članica zaduženi za regionalni razvoj i koheziju razgovarali o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine.
Na konferenciji je istaknuta važna uloga koju kohezijska politika ima kao pokretač dugoročnog razvoja, uključive ekonomske konkurentnosti i otpornosti diljem Europe, a posebno u slabije razvijenim regijama.
U svom izlaganju ministrica Mikuš Žigman podsjetila je kako je Hrvatska, kao najmlađa država članica Europske unije, postala pozitivan primjer transformacijske snage članstva i kohezijske politike, sa snažnim rastom BDP-a, povećanim ulaganjima u istraživanje i razvoj, te rastom konkurentnosti i otpornosti.
Istaknula je kako su za postizanje razvojnih ciljeva ključni stabilni okviri i višegodišnja sigurnost planiranja, kao i da kohezijska politika ostane fleksibilan, inkluzivan i strateški pokretač rasta, otpornosti i pravednosti za sve regije.
Prije konferencije održan je okrugli stol ministara kohezije na kojem su, između ostalih, sudjelovali i izvršni potpredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme Raffaele Fitto te izvršna potpredsjednica Europske komisije za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i spremnost Roxana Mînzatu, kao i predstavnici Europskog parlamenta.
Prilikom boravka Bukureštu, ministrica Mikuš Žigman susrela se s rumunjskim ministrom za investicije i europske projekte Dragoşom Pîslaruom, izvršnom potpredsjednicom Mînzatu te rumunjskim europarlamentarcem Siegfriedom Mureșanom, ujedno i izvjestiteljem Europskog parlamenta za višegodišnji financijski okvir.








Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u Bukureštu je sudjelovala na konferenciji na visokoj razini Cohesion2027+, na kojoj su predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta te ministri iz država članica zaduženi za regionalni razvoj i koheziju razgovarali o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine.
Na konferenciji je istaknuta važna uloga koju kohezijska politika ima kao pokretač dugoročnog razvoja, uključive ekonomske konkurentnosti i otpornosti diljem Europe, a posebno u slabije razvijenim regijama.
U svom izlaganju ministrica Mikuš Žigman podsjetila je kako je Hrvatska, kao najmlađa država članica Europske unije, postala pozitivan primjer transformacijske snage članstva i kohezijske politike, sa snažnim rastom BDP-a, povećanim ulaganjima u istraživanje i razvoj, te rastom konkurentnosti i otpornosti.
Istaknula je kako su za postizanje razvojnih ciljeva ključni stabilni okviri i višegodišnja sigurnost planiranja, kao i da kohezijska politika ostane fleksibilan, inkluzivan i strateški pokretač rasta, otpornosti i pravednosti za sve regije.
Prije konferencije održan je okrugli stol ministara kohezije na kojem su, između ostalih, sudjelovali i izvršni potpredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme Raffaele Fitto te izvršna potpredsjednica Europske komisije za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i spremnost Roxana Mînzatu, kao i predstavnici Europskog parlamenta.
Prilikom boravka Bukureštu, ministrica Mikuš Žigman susrela se s rumunjskim ministrom za investicije i europske projekte Dragoşom Pîslaruom, izvršnom potpredsjednicom Mînzatu te rumunjskim europarlamentarcem Siegfriedom Mureșanom, ujedno i izvjestiteljem Europskog parlamenta za višegodišnji financijski okvir.








Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u Bukureštu je sudjelovala na konferenciji na visokoj razini Cohesion2027+, na kojoj su predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta te ministri iz država članica zaduženi za regionalni razvoj i koheziju razgovarali o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine.
Na konferenciji je istaknuta važna uloga koju kohezijska politika ima kao pokretač dugoročnog razvoja, uključive ekonomske konkurentnosti i otpornosti diljem Europe, a posebno u slabije razvijenim regijama.
U svom izlaganju ministrica Mikuš Žigman podsjetila je kako je Hrvatska, kao najmlađa država članica Europske unije, postala pozitivan primjer transformacijske snage članstva i kohezijske politike, sa snažnim rastom BDP-a, povećanim ulaganjima u istraživanje i razvoj, te rastom konkurentnosti i otpornosti.
Istaknula je kako su za postizanje razvojnih ciljeva ključni stabilni okviri i višegodišnja sigurnost planiranja, kao i da kohezijska politika ostane fleksibilan, inkluzivan i strateški pokretač rasta, otpornosti i pravednosti za sve regije.
Prije konferencije održan je okrugli stol ministara kohezije na kojem su, između ostalih, sudjelovali i izvršni potpredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme Raffaele Fitto te izvršna potpredsjednica Europske komisije za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i spremnost Roxana Mînzatu, kao i predstavnici Europskog parlamenta.
Prilikom boravka Bukureštu, ministrica Mikuš Žigman susrela se s rumunjskim ministrom za investicije i europske projekte Dragoşom Pîslaruom, izvršnom potpredsjednicom Mînzatu te rumunjskim europarlamentarcem Siegfriedom Mureșanom, ujedno i izvjestiteljem Europskog parlamenta za višegodišnji financijski okvir.








Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji sa Predstavništvom Europske komisije u Republici Hrvatskoj i tijelima nadležnima za provedbu centraliziranih instrumenata i programa Europske unije u financijskom razdoblju 2021. – 2027., u Zagrebu je organiziralo konferenciju ,,Centralizirani instrumenti i programi Europske unije i sinergija s kohezijskom politikom".
Cilj konferencije, koju je otvorila ravnateljica Uprave za strateško planiranje i koordinaciju EU fondova Iva Novak, uz uvodni govor Zrinke Ujević, voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, bio je predstavnicima javnog, privatnog i civilnog sektora predstaviti aktualne mogućnosti financiranja kroz programe i centralizirane instrumente Europske unije.
Ravnateljica Novak istaknula je važnost kontinuiranog promicanja sinergije između centraliziranih programa i kohezijskih fondova, naglašavajući da buduća ulaganja moraju biti usmjerena na uklanjanje strukturnih slabosti gospodarstva te ulaganja u ljude, inovacije i tehnologiju. Istaknula je nove prioritete Unije, uključujući strateške i obrambene tehnologije, te prilike za Hrvatsku koje donosi novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) nakon 2027. godine.
Voditeljica Predstavništva potvrdila je da prijedlog novog VFO-a donosi značajne promjene u financijskoj i strateškoj arhitekturi Unije, s posebnim naglaskom na pojednostavljenje i objedinjavanje proračunskih programa, omogućavanje sinergije i komplementarnosti. Naglasila je važnost partnerstva u pripremi budućih ulaganja te opstojnost kohezije kao temelja dodane vrijednosti Europske unije i njenih građana.
U okviru razgovora ravnateljice Novak i voditeljice medija i zamjenice voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andree Čović Vidović, istaknuta je važnost ključnih izvješća Komisije koja su usmjerila izradu prijedloga proračuna EU, te su raspravljeni prioriteti i mogućnosti financiranja kroz centralizirane instrumente i programe.
Sudionici su kroz izlaganja i organizirane B2B razgovore informirani o uslugama nacionalnih kontakt točaka za Programe Unije i aktualnim natječajima te natječajima u najavi, a panel rasprave ponudile su informacije o značaju STEP-a (eng. Strategic Technologies for Europe Platform) kroz razvoj digitalnih i dubokih tehnologija, čistih i resursno učinkovitih tehnologija te biotehnologija, kao i važnosti obrambenih tehnologija za Europsku uniju.
Predstavljeno je i novo mrežno mjesto za pretraživanje Programa Unije te najavljena platforma za pretraživanje otvorenih poziva u okviru Programa Unije.
Konferencija je završila porukom da su pravovremena i kvalitetna priprema projekata te prioritizacija, uz partnerstvo i dijalog, iznimno važni za uspješnu apsorpciju sredstava iz EU fondova te da u razdoblju pred nama nastavljamo s provedbom aktivnosti koje doprinose kvaliteti života, konkurentnosti i otpornosti gospodarstva, u kojem su ključna okosnica upravo talenti, vještine i inovacije. Istaknuto je da su, na putu konvergencije i transformacije, institucije ključ podrške za učinkovitije korištenje EU fondova, te su sudionici konferencije pozvani da prate službene mrežne stranice Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i nacionalnih kontakt točaka za centralizirane instrumente i programe Europske unije.
Snimku konferencije možete pogledati ovdje:https://www.youtube.com/live/uq_1up63EYs
Prezentacije s konferencije možete preuzeti ovdje:








