
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved danas je u Iloku predsjedao 20. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, na kojoj je poručio kako je u pet slavonskih županija u mandatu ove Vlade ugovoreno čak 4,88 milijardi eura iz dostupnih europskih fondova.
Uoči sjednice Savjeta uručeno je 49 ugovora i odluka o dodjeli bespovratnih sredstava ukupno vrijednih 30,1 milijun eura za projekte ulaganja u vatrogastvo, sportsku i društvenu infrastrukturu, dječje vrtiće, mlade poljoprivrednike te prilagodbu na klimatske promjene na ovom području.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, između ostalih, uručila je četiri ugovora iz ITU mehanizma za projekte Sportsko-rekreativni centar Antunovac, Sportsko-zeleni Čepin, Društveni dom u Novoj Kapeli te Rekonstrukcija otvorene gradske tržnice u Vinkovcima, ukupno vrijedne 10,2 milijuna eura, od čega su 7,2 milijuna eura bespovratna sredstva.
Osim toga, uručila je i osam odluka o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju, rekonstrukciju i obnovu vatrogasnih domova u Kutjevu te općinama Petrijevci, Klakar, Ivankovo, Trnava, Ernestinovo, Stara Gradiška i Špišić Bukovica. Ovi projekti ukupno su vrijedni 10,3 milijuna eura, od čega su 8,5 milijuna eura bespovratna sredstva.
Novi Višegodišnji financijski okvir EU – prilike za snažniju i inovativniju Hrvatsku
Na sjednici Savjeta ministrica Mikuš Žigman i potpredsjednik Vlade i državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan predstavili su novi Višegodišnji financijski okvir Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Ministrica Mikuš Žigman istaknula je kako je za Hrvatsku predložena omotnica u iznosu od 16,8 milijardi eura, a raspoloživa sredstva ćemo planirati unutar jedinstvenog Nacionalnog i regionalnog partnerskog plana, koji će adresirati naše nacionalne prioritete unutar zajedničkih europskih ciljeva.
Prezentacije o resornim aktivnostima i ulaganjima održali su i potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.
Ranije sjednice Savjeta održane su u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradišci, Orahovici, Vukovaru, Našicama, Pleternici, Okučanima, Pitomači, Otoku, Đakovu, Jakšiću, Slavonskom Šamcu i Slatini, a iduća će biti održana u Donjem Miholjcu u Osječko-baranjskoj županiji.
Fotografije: VPŽ (Kristijan Toplak)














Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved danas je u Iloku predsjedao 20. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, na kojoj je poručio kako je u pet slavonskih županija u mandatu ove Vlade ugovoreno čak 4,88 milijardi eura iz dostupnih europskih fondova.
Uoči sjednice Savjeta uručeno je 49 ugovora i odluka o dodjeli bespovratnih sredstava ukupno vrijednih 30,1 milijun eura za projekte ulaganja u vatrogastvo, sportsku i društvenu infrastrukturu, dječje vrtiće, mlade poljoprivrednike te prilagodbu na klimatske promjene na ovom području.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, između ostalih, uručila je četiri ugovora iz ITU mehanizma za projekte Sportsko-rekreativni centar Antunovac, Sportsko-zeleni Čepin, Društveni dom u Novoj Kapeli te Rekonstrukcija otvorene gradske tržnice u Vinkovcima, ukupno vrijedne 10,2 milijuna eura, od čega su 7,2 milijuna eura bespovratna sredstva.
Osim toga, uručila je i osam odluka o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju, rekonstrukciju i obnovu vatrogasnih domova u Kutjevu te općinama Petrijevci, Klakar, Ivankovo, Trnava, Ernestinovo, Stara Gradiška i Špišić Bukovica. Ovi projekti ukupno su vrijedni 10,3 milijuna eura, od čega su 8,5 milijuna eura bespovratna sredstva.
Novi Višegodišnji financijski okvir EU – prilike za snažniju i inovativniju Hrvatsku
Na sjednici Savjeta ministrica Mikuš Žigman i potpredsjednik Vlade i državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan predstavili su novi Višegodišnji financijski okvir Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Ministrica Mikuš Žigman istaknula je kako je za Hrvatsku predložena omotnica u iznosu od 16,8 milijardi eura, a raspoloživa sredstva ćemo planirati unutar jedinstvenog Nacionalnog i regionalnog partnerskog plana, koji će adresirati naše nacionalne prioritete unutar zajedničkih europskih ciljeva.
Prezentacije o resornim aktivnostima i ulaganjima održali su i potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.
Ranije sjednice Savjeta održane su u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradišci, Orahovici, Vukovaru, Našicama, Pleternici, Okučanima, Pitomači, Otoku, Đakovu, Jakšiću, Slavonskom Šamcu i Slatini, a iduća će biti održana u Donjem Miholjcu u Osječko-baranjskoj županiji.
Fotografije: VPŽ (Kristijan Toplak)















Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održalo je u petak 12. prosinca 2025. godine Webinar o Programima Unije namijenjen dionicima regionalne i lokalne razine.
Webinar je organiziran u suradnji s tijelima nadležnima za pojedine Programe Unije, a okupio je brojne zainteresirane sudionike iz cijele Hrvatske.
Tijekom webinara predstavljene su aktualnosti, natječaji te primjeri dobre prakse iz korištenja Programa Unije kroz šest ključnih tematskih cjelina:
Zahvaljujemo svim sudionicima na aktivnom sudjelovanju i pokazanom interesu za mogućnosti koje nude Programi Unije.
Dostupni materijali
Snimku cijelog webinara možete pogledati na sljedećoj poveznici:
https://www.youtube.com/watch?v=H-joz8F3Vg4
Sve prezentacije s webinara možete preuzeti putem poveznica u nastavku:
Dodatne informacije možete zatražiti na: programi.unije@mrrfeu.hr.


Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održalo je u petak 12. prosinca 2025. godine Webinar o Programima Unije namijenjen dionicima regionalne i lokalne razine.
Webinar je organiziran u suradnji s tijelima nadležnima za pojedine Programe Unije, a okupio je brojne zainteresirane sudionike iz cijele Hrvatske.
Tijekom webinara predstavljene su aktualnosti, natječaji te primjeri dobre prakse iz korištenja Programa Unije kroz šest ključnih tematskih cjelina:
Zahvaljujemo svim sudionicima na aktivnom sudjelovanju i pokazanom interesu za mogućnosti koje nude Programi Unije.
Dostupni materijali
Snimku cijelog webinara možete pogledati na sljedećoj poveznici:
https://www.youtube.com/watch?v=H-joz8F3Vg4
Sve prezentacije s webinara možete preuzeti putem poveznica u nastavku:
Dodatne informacije možete zatražiti na: programi.unije@mrrfeu.hr.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) je 3. i 4. prosinca 2025. godine u Parizu bila domaćin 52. sastanka Odbora za politiku regionalnog razvoja koji je okupio predstavnike zadužene za regionalni razvoj najrazvijenijih zemalja svijeta.
Na dvodnevnom sastanku, predstavnici zemalja članica OECD-a, zemalja kandidatkinja te delegati relevantnih organizacija, raspravljali su o zaključcima ministarskog sastanka održanog u Varšavi u svibnju 2025. te budućim planovima i strategijama za jačanje regionalne otpornosti i konkurentnosti. Na sastanku je održano više plenarnih rasprava na kojima su obuhvaćene teme regionalne konkurentnosti u uvjetima globalne nesigurnosti, pokretača rasta u različitim tipovima regija, industrijske regionalne politike, otključavanja potencijala gradova srednje veličine, demografske obnove, korištenja podataka i umjetne inteligencije u službi regionalnoga razvoja te otpornosti regija.
U okviru plenarne rasprave ,,Jačanje otpornosti otočnih ekonomija" predstavnici OECD-a su predstavili glavne aktivnosti i rezultate projekta ,,Poboljšanje kvalitete višerazinskog upravljanja i jačanje otpornosti ekonomija otoka Hrvatske, Grčke i Švedske" kojeg je OECD provodio od rujna 2023. do studenoga 2025. godine u sklopu Instrumenta za tehničku potporu (TSI) Glavne uprave Europske komisije za potporu strukturnim reformama (DG REFORM). Državna tajnica Raguž je u svom obraćanju istaknula dobru suradnju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije s OECD-om, DG REFORM-om i partnerima iz Grčke i Švedske te je naglasila važnost ovog projekta za daljnje jačanje otočne razvoje politike kroz međunarodnu suradnju. Istaknula je kako je uloga Republike Hrvatske kontinuirano pratiti razvojne potrebe i snage otočnih područja radi usmjeravanja ciljanih intervencija. Naglasila je kako zaključci ovog projekta predstavljaju dodatnu potvrdu da je prioritet koji Republika Hrvatska daje svojim otocima opravdan te je iskazala želju da i u novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije otoci zauzmu posebno mjesto.
Nakon završetka 52. sastanka Odbora za politiku regionalnoga razvoja, održana je i završna konferencija prethodno spomenutog TSI projekta. Predstavnici Hrvatske, Grčke i Švedske predstavili su trenutne i planirane aktivnosti u okviru svojih nacionalnih politika putem kojih će se primijenjivati preporuke proizašle iz projekta te su se složili oko potrebe za nastavkom međusobne suradnje.
Izvještaj o provedbi TSI projekta na temu višerazinskog upravljanja i jačanja otočnih ekonomija OECD će javno objaviti početkom 2026. godine.


Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) je 3. i 4. prosinca 2025. godine u Parizu bila domaćin 52. sastanka Odbora za politiku regionalnog razvoja koji je okupio predstavnike zadužene za regionalni razvoj najrazvijenijih zemalja svijeta.
Na dvodnevnom sastanku, predstavnici zemalja članica OECD-a, zemalja kandidatkinja te delegati relevantnih organizacija, raspravljali su o zaključcima ministarskog sastanka održanog u Varšavi u svibnju 2025. te budućim planovima i strategijama za jačanje regionalne otpornosti i konkurentnosti. Na sastanku je održano više plenarnih rasprava na kojima su obuhvaćene teme regionalne konkurentnosti u uvjetima globalne nesigurnosti, pokretača rasta u različitim tipovima regija, industrijske regionalne politike, otključavanja potencijala gradova srednje veličine, demografske obnove, korištenja podataka i umjetne inteligencije u službi regionalnoga razvoja te otpornosti regija.
U okviru plenarne rasprave ,,Jačanje otpornosti otočnih ekonomija" predstavnici OECD-a su predstavili glavne aktivnosti i rezultate projekta ,,Poboljšanje kvalitete višerazinskog upravljanja i jačanje otpornosti ekonomija otoka Hrvatske, Grčke i Švedske" kojeg je OECD provodio od rujna 2023. do studenoga 2025. godine u sklopu Instrumenta za tehničku potporu (TSI) Glavne uprave Europske komisije za potporu strukturnim reformama (DG REFORM). Državna tajnica Raguž je u svom obraćanju istaknula dobru suradnju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije s OECD-om, DG REFORM-om i partnerima iz Grčke i Švedske te je naglasila važnost ovog projekta za daljnje jačanje otočne razvoje politike kroz međunarodnu suradnju. Istaknula je kako je uloga Republike Hrvatske kontinuirano pratiti razvojne potrebe i snage otočnih područja radi usmjeravanja ciljanih intervencija. Naglasila je kako zaključci ovog projekta predstavljaju dodatnu potvrdu da je prioritet koji Republika Hrvatska daje svojim otocima opravdan te je iskazala želju da i u novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije otoci zauzmu posebno mjesto.
Nakon završetka 52. sastanka Odbora za politiku regionalnoga razvoja, održana je i završna konferencija prethodno spomenutog TSI projekta. Predstavnici Hrvatske, Grčke i Švedske predstavili su trenutne i planirane aktivnosti u okviru svojih nacionalnih politika putem kojih će se primijenjivati preporuke proizašle iz projekta te su se složili oko potrebe za nastavkom međusobne suradnje.
Izvještaj o provedbi TSI projekta na temu višerazinskog upravljanja i jačanja otočnih ekonomija OECD će javno objaviti početkom 2026. godine.


Na 7. sjednici Odbora za praćenje Interreg Programa Slovenija – Hrvatska 2021.-2027., održanoj 2. i 3. prosinca 2025. u Lipici u Sloveniji, odobreno je sufinanciranje 19 standardnih projekata ukupne vrijednosti 20,72 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U odobrenih 19 projekata sudjeluju ukupno 54 hrvatska i 53 slovenska partnera.
U okviru Prioriteta 1. Zelena i prilagodljiva regija (Specifični cilj 2.4 Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe temeljene na ekosustavima) odobreno je 8 projekata.
U okviru Prioriteta 2. Otporna i održiva regija (Specifični cilj 4.6: Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama) također je odobreno 8 projekata, a u okviru Prioriteta 3. Dostupna i povezana regija (Specifični cilj 6.2: Povećanje učinkovitosti javne uprave promicanjem pravne i administrativne suradnje te suradnje između građana, aktera civilnog društva i institucija, osobito s ciljem rješavanja pravnih i drugih prepreka u pograničnim regijama) odobrena su 3 projekta.
Više informacija kao i popis odobrenih projekata dostupni su na službenoj programskoj stranici: http://www.si-hr.eu/2127/hr/2025/12/04/odobreni-standardni-projekti-u-okviru-otvorenog-poziva-interreg-programa-slovenija-hrvatska-2021-2027.


Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) je 3. i 4. prosinca 2025. godine u Parizu bila domaćin 52. sastanka Odbora za politiku regionalnog razvoja koji je okupio predstavnike zadužene za regionalni razvoj najrazvijenijih zemalja svijeta.
Na dvodnevnom sastanku, predstavnici zemalja članica OECD-a, zemalja kandidatkinja te delegati relevantnih organizacija, raspravljali su o zaključcima ministarskog sastanka održanog u Varšavi u svibnju 2025. te budućim planovima i strategijama za jačanje regionalne otpornosti i konkurentnosti. Na sastanku je održano više plenarnih rasprava na kojima su obuhvaćene teme regionalne konkurentnosti u uvjetima globalne nesigurnosti, pokretača rasta u različitim tipovima regija, industrijske regionalne politike, otključavanja potencijala gradova srednje veličine, demografske obnove, korištenja podataka i umjetne inteligencije u službi regionalnoga razvoja te otpornosti regija.
U okviru plenarne rasprave ,,Jačanje otpornosti otočnih ekonomija" predstavnici OECD-a su predstavili glavne aktivnosti i rezultate projekta ,,Poboljšanje kvalitete višerazinskog upravljanja i jačanje otpornosti ekonomija otoka Hrvatske, Grčke i Švedske" kojeg je OECD provodio od rujna 2023. do studenoga 2025. godine u sklopu Instrumenta za tehničku potporu (TSI) Glavne uprave Europske komisije za potporu strukturnim reformama (DG REFORM). Državna tajnica Raguž je u svom obraćanju istaknula dobru suradnju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije s OECD-om, DG REFORM-om i partnerima iz Grčke i Švedske te je naglasila važnost ovog projekta za daljnje jačanje otočne razvoje politike kroz međunarodnu suradnju. Istaknula je kako je uloga Republike Hrvatske kontinuirano pratiti razvojne potrebe i snage otočnih područja radi usmjeravanja ciljanih intervencija. Naglasila je kako zaključci ovog projekta predstavljaju dodatnu potvrdu da je prioritet koji Republika Hrvatska daje svojim otocima opravdan te je iskazala želju da i u novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije otoci zauzmu posebno mjesto.
Nakon završetka 52. sastanka Odbora za politiku regionalnoga razvoja, održana je i završna konferencija prethodno spomenutog TSI projekta. Predstavnici Hrvatske, Grčke i Švedske predstavili su trenutne i planirane aktivnosti u okviru svojih nacionalnih politika putem kojih će se primijenjivati preporuke proizašle iz projekta te su se složili oko potrebe za nastavkom međusobne suradnje.
Izvještaj o provedbi TSI projekta na temu višerazinskog upravljanja i jačanja otočnih ekonomija OECD će javno objaviti početkom 2026. godine.


Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) je 3. i 4. prosinca 2025. godine u Parizu bila domaćin 52. sastanka Odbora za politiku regionalnog razvoja koji je okupio predstavnike zadužene za regionalni razvoj najrazvijenijih zemalja svijeta.
Na dvodnevnom sastanku, predstavnici zemalja članica OECD-a, zemalja kandidatkinja te delegati relevantnih organizacija, raspravljali su o zaključcima ministarskog sastanka održanog u Varšavi u svibnju 2025. te budućim planovima i strategijama za jačanje regionalne otpornosti i konkurentnosti. Na sastanku je održano više plenarnih rasprava na kojima su obuhvaćene teme regionalne konkurentnosti u uvjetima globalne nesigurnosti, pokretača rasta u različitim tipovima regija, industrijske regionalne politike, otključavanja potencijala gradova srednje veličine, demografske obnove, korištenja podataka i umjetne inteligencije u službi regionalnoga razvoja te otpornosti regija.
U okviru plenarne rasprave ,,Jačanje otpornosti otočnih ekonomija" predstavnici OECD-a su predstavili glavne aktivnosti i rezultate projekta ,,Poboljšanje kvalitete višerazinskog upravljanja i jačanje otpornosti ekonomija otoka Hrvatske, Grčke i Švedske" kojeg je OECD provodio od rujna 2023. do studenoga 2025. godine u sklopu Instrumenta za tehničku potporu (TSI) Glavne uprave Europske komisije za potporu strukturnim reformama (DG REFORM). Državna tajnica Raguž je u svom obraćanju istaknula dobru suradnju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije s OECD-om, DG REFORM-om i partnerima iz Grčke i Švedske te je naglasila važnost ovog projekta za daljnje jačanje otočne razvoje politike kroz međunarodnu suradnju. Istaknula je kako je uloga Republike Hrvatske kontinuirano pratiti razvojne potrebe i snage otočnih područja radi usmjeravanja ciljanih intervencija. Naglasila je kako zaključci ovog projekta predstavljaju dodatnu potvrdu da je prioritet koji Republika Hrvatska daje svojim otocima opravdan te je iskazala želju da i u novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije otoci zauzmu posebno mjesto.
Nakon završetka 52. sastanka Odbora za politiku regionalnoga razvoja, održana je i završna konferencija prethodno spomenutog TSI projekta. Predstavnici Hrvatske, Grčke i Švedske predstavili su trenutne i planirane aktivnosti u okviru svojih nacionalnih politika putem kojih će se primijenjivati preporuke proizašle iz projekta te su se složili oko potrebe za nastavkom međusobne suradnje.
Izvještaj o provedbi TSI projekta na temu višerazinskog upravljanja i jačanja otočnih ekonomija OECD će javno objaviti početkom 2026. godine.



Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organizira webinar o Programima Unije za regionalnu i lokalnu razinu, koji će se održati u petak, 12. prosinca 2025. godine, s početkom u 9:00 sati, putem platforme Microsoft Teams.
Za sudjelovanje na pojedinim tematskim cjelinama koristite poveznice u nastavku:
| VRIJEME | TEMA | POVEZNICA |
| 09:00 – 09:20 | Uvodno obraćanje | POVEZNICA |
| 09:20 – 10:10 | Inovacije kroz Programe Unije | POVEZNICA |
| 10:10 – 11:20 | Zelena tranzicija i zaštita okoliša kroz Programe Unije | POVEZNICA |
| 11:20 – 12:30 | Kultura i kreativnost kroz Programe Unije | POVEZNICA |
| 12:30 – 13:00 | Pauza | |
| 13:00 – 14:00 | Solidarnost, obrazovanje i vještine kroz Programe Unije | POVEZNICA |
| 14:00 – 14:30 | Sigurnost kroz Programe Unije | POVEZNICA |
| 14:30 – 15:00 | Zdravlje kroz Programe Unije | POVEZNICA |
| 15:00 – 15:25 | Svemir kroz Programe Unije | POVEZNICA |
Molimo sudionike da se pridruže nekoliko minuta prije početka odabrane tematske cjeline.
Za dodatne informacije ili pitanja obratite nam se putem e-mail adrese: programi.unije@mrrfeu.hr.
Vidimo se na webinaru!
S poštovanjem,
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije