U Opatiji će 15. listopada 2025. biti održana nacionalna informativna radionica.
Program transnacionalne suradnje Središnja Europa 2021. – 2027. otvorio je 29. rujna 2025. godine četvrti kapitalizacijski poziv na dostavu projektnih prijedloga te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 27. studenoga 2025.
U sklopu četvrtog poziva financirat će se strateški projekti usmjereni na kapitalizaciju rezultata u okviru svih programskih specifičnih ciljeva:
Prioritet 1: Suradnjom za pametniju središnju Europu
Prioritet 2: Suradnjom za zeleniju središnju Europu
Prioritet 3: Suradnjom za povezaniju središnju Europu
Prioritet 4: Jačanje upravljanja za suradnju u Središnjoj Europi
Budući da je riječ o strateškom kapitalizacijskom pozivu, prijavitelji moraju projekte temeljiti na postojećim rezultatima i ostvariti minimalnu razinu sinergije što podrazumijeva uključivanje i kapitalizaciju:
Projektni prijedlozi moraju uključivati najmanje tri financijska partnera, iz najmanje tri države, te najmanje dva partnera moraju biti smještena u regijama Interreg programa Središnja Europa. Prihvatljivi su projektni partneri s čitavog teritorija Republike Hrvatske.
U projektno partnerstvo se preporučuje uključiti organizacije koje su sudjelovale u projektima čiji se rezultati kapitaliziraju, ali i dodatne organizacija koje mogu osigurati šire korištenje rezultata u novim politikama, teritorijima ili sektorima.
Vrijednost poziva iznosi 23 milijuna eura iz ERDF-a, uz stopu sufinanciranja od 80%. Maksimalna vrijednost pojedinog projekta iznosi 1,25 milijuna eura (do 1 milijun eura iz ERDF-a). Projektni prijedlozi podnose se u jednom koraku putem programskog elektronskog sustava – Jems.
Cjelokupna dokumentacija poziva, uključujući detaljna objašnjenja kapitalizacijskih zahtjeva i uvjete prijave, objavljena je na mrežnim stranicama Programa, a aktualne informacije također se mogu pronaći na programskim društvenim platformama LinkedIn i Facebook.
Za sva pitanja vezana uz poziv i pomoć pri traženju projektnih partnera možete kontaktirati i nacionalnu kontakt točku za Republiku Hrvatsku (domagoj.vukusic@mrrfeu.hr ).
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji sa Zajedničkim tajništvom Programa, u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem poziva i umrežavanja organizira nacionalnu informativnu radionicu koja će se održati 15. listopada 2025. godine u Opatiji, u Hotelu Admiral, s početkom u 10 sati.
Svi zainteresirani za sudjelovanje na radionici mogu se prijaviti do 13. listopada 2025. do 15:00 sati putem online prijavnog obrasca. Broj mjesta je ograničen.
Dnevni red radionice dostupan je ovdje.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike organizira online informativnu radionicu za potencijalne prijavitelje i partnere za Poziv ,,Širenje mreže socijalnih usluga za djecu", koja će se održati u petak, 10. listopada 2025. godine, s početkom u 10:00 sati putem aplikacije Microsoft Teams. Očekivano trajanje radionice je dva sata.
Svrha online informativne radionice je detaljnije informirati potencijalne prijavitelje i partnere o uvjetima Poziva.
Za sudjelovanje na radionici potrebno je popuniti Prijavni obrazac do srijede, 8. listopada 2025. godine, do 16:00 sati.
Nakon isteka roka za prijavu prijavljeni sudionici dobit će poveznicu za pristup radionici, a najkasnije na dan održavanja radionice.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u srijedu je u Mostaru sudjelovala na početnoj konferenciji strateškog projekta Linking International Facilities for Early Detection and Global Access to Treatment and Evaluation – LIFEGATE, koji se provodi u okviru Interreg programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.
Riječ je o projektu vrijednom 9,56 milijuna eura, čiji je cilj stvoriti uvjete za smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih i malignih oboljenja u projektnom pograničnom području, kroz implementaciju programa rane detekcije i unaprjeđenje liječenja.
Nositelj projekta je Sveučilišna klinička bolnica Mostar, a partneri su Klinički bolnički centar Zagreb, Klinički centar Crne Gore, Klinička bolnica Split, JZU Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, Institut za javno zdravlje Crne Gore, Medicinski fakultet Banja Luka te Sveučilište u Banjoj Luci.
Prije početka konferencije, ministrica Mikuš Žigman s ministricom zdravstva Irenom Hrstić obišla je Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar te ravnatelju Anti Kvesiću uručila ugovor o dodjeli 8,1 milijun eura bespovratnih sredstava za provedbu ovog projekta. Uručenju ugovora prisustvovao je i državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoj Mikulić.
Ministrica Mikuš Žigman istaknula je kako su projekti prekogranične suradnje važni ne samo jer potiču razvoj i unaprjeđuju kvalitetu života građana u pograničnim područjima, nego i jer su izvrstan alat za umrežavanje, razmjenu iskustava i stjecanje novih znanja.
U prethodnom financijskom razdoblju EU kroz ovu trilateralnu suradnju tako je uloženo više od 50 milijuna eura u 59 projekata, na kojima je sudjelovalo 249 partnera iz sve tri države.
,,U ovom programskom razdoblju napravili smo korak dalje time što smo odlučili povećati iznos sredstava alociranih u program, pa nam je tako sad na raspolaganju više od 117 milijuna eura za nove razvojne projekte. Uz strateški projekt LIFEGATE usmjeren na unaprjeđenje zdravstvene skrbi, tu su i projekt INEREP koji se bavi smanjenjem rizika od opasnosti te unaprjeđenjem kapaciteta hitnih službi u sektoru zaštite od požara i spašavanja te projekt SATECON, koji je usmjeren na unaprjeđenje poljoprivredne konkurentnosti u pograničnom području triju država, ali i brojni drugi projekti koji će pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju ovog područja", istaknula je ministrica Mikuš Žigman.
Podsjetila je kako Ministarstvo od 2021. godine provodi i nacionalni Program prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kroz koji je do sada ugovoreno više od 300 projekata vrijednosti veće od 12 milijuna eura.
,,Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i dalje će biti usmjereni na osnaživanje pograničnih područja i podržavanje projekata prekogranične suradnje, kojima se jača konkurentnost te potiče aktivacija svih dionika na zajednički rad za dobrobit naših građana", zaključila je ministrica Mikuš Žigman.
U Opatiji će 15. listopada 2025. biti održana nacionalna informativna radionica.
Program transnacionalne suradnje Središnja Europa 2021. – 2027. otvorio je 29. rujna 2025. godine četvrti kapitalizacijski poziv na dostavu projektnih prijedloga te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 27. studenoga 2025.
U sklopu četvrtog poziva financirat će se strateški projekti usmjereni na kapitalizaciju rezultata u okviru svih programskih specifičnih ciljeva:
Prioritet 1: Suradnjom za pametniju središnju Europu
Prioritet 2: Suradnjom za zeleniju središnju Europu
Prioritet 3: Suradnjom za povezaniju središnju Europu
Prioritet 4: Jačanje upravljanja za suradnju u Središnjoj Europi
Budući da je riječ o strateškom kapitalizacijskom pozivu, prijavitelji moraju projekte temeljiti na postojećim rezultatima i ostvariti minimalnu razinu sinergije što podrazumijeva uključivanje i kapitalizaciju:
Projektni prijedlozi moraju uključivati najmanje tri financijska partnera, iz najmanje tri države, te najmanje dva partnera moraju biti smještena u regijama Interreg programa Središnja Europa. Prihvatljivi su projektni partneri s čitavog teritorija Republike Hrvatske.
U projektno partnerstvo se preporučuje uključiti organizacije koje su sudjelovale u projektima čiji se rezultati kapitaliziraju, ali i dodatne organizacija koje mogu osigurati šire korištenje rezultata u novim politikama, teritorijima ili sektorima.
Vrijednost poziva iznosi 23 milijuna eura iz ERDF-a, uz stopu sufinanciranja od 80%. Maksimalna vrijednost pojedinog projekta iznosi 1,25 milijuna eura (do 1 milijun eura iz ERDF-a). Projektni prijedlozi podnose se u jednom koraku putem programskog elektronskog sustava – Jems.
Cjelokupna dokumentacija poziva, uključujući detaljna objašnjenja kapitalizacijskih zahtjeva i uvjete prijave, objavljena je na mrežnim stranicama Programa, a aktualne informacije također se mogu pronaći na programskim društvenim platformama LinkedIn i Facebook.
Za sva pitanja vezana uz poziv i pomoć pri traženju projektnih partnera možete kontaktirati i nacionalnu kontakt točku za Republiku Hrvatsku (domagoj.vukusic@mrrfeu.hr ).
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji sa Zajedničkim tajništvom Programa, u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem poziva i umrežavanja organizira nacionalnu informativnu radionicu koja će se održati 15. listopada 2025. godine u Opatiji, u Hotelu Admiral, s početkom u 10 sati.
Svi zainteresirani za sudjelovanje na radionici mogu se prijaviti do 13. listopada 2025. do 15:00 sati putem online prijavnog obrasca. Broj mjesta je ograničen.
Dnevni red radionice dostupan je ovdje.
U Opatiji će 15. listopada 2025. biti održana nacionalna informativna radionica.
Program transnacionalne suradnje Središnja Europa 2021. – 2027. otvorio je 29. rujna 2025. godine četvrti kapitalizacijski poziv na dostavu projektnih prijedloga te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 27. studenoga 2025.
U sklopu četvrtog poziva financirat će se strateški projekti usmjereni na kapitalizaciju rezultata u okviru svih programskih specifičnih ciljeva:
Prioritet 1: Suradnjom za pametniju središnju Europu
Prioritet 2: Suradnjom za zeleniju središnju Europu
Prioritet 3: Suradnjom za povezaniju središnju Europu
Prioritet 4: Jačanje upravljanja za suradnju u Središnjoj Europi
Budući da je riječ o strateškom kapitalizacijskom pozivu, prijavitelji moraju projekte temeljiti na postojećim rezultatima i ostvariti minimalnu razinu sinergije što podrazumijeva uključivanje i kapitalizaciju:
Projektni prijedlozi moraju uključivati najmanje tri financijska partnera, iz najmanje tri države, te najmanje dva partnera moraju biti smještena u regijama Interreg programa Središnja Europa. Prihvatljivi su projektni partneri s čitavog teritorija Republike Hrvatske.
U projektno partnerstvo se preporučuje uključiti organizacije koje su sudjelovale u projektima čiji se rezultati kapitaliziraju, ali i dodatne organizacija koje mogu osigurati šire korištenje rezultata u novim politikama, teritorijima ili sektorima.
Vrijednost poziva iznosi 23 milijuna eura iz ERDF-a, uz stopu sufinanciranja od 80%. Maksimalna vrijednost pojedinog projekta iznosi 1,25 milijuna eura (do 1 milijun eura iz ERDF-a). Projektni prijedlozi podnose se u jednom koraku putem programskog elektronskog sustava – Jems.
Cjelokupna dokumentacija poziva, uključujući detaljna objašnjenja kapitalizacijskih zahtjeva i uvjete prijave, objavljena je na mrežnim stranicama Programa, a aktualne informacije također se mogu pronaći na programskim društvenim platformama LinkedIn i Facebook.
Za sva pitanja vezana uz poziv i pomoć pri traženju projektnih partnera možete kontaktirati i nacionalnu kontakt točku za Republiku Hrvatsku (domagoj.vukusic@mrrfeu.hr ).
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji sa Zajedničkim tajništvom Programa, u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem poziva i umrežavanja organizira nacionalnu informativnu radionicu koja će se održati 15. listopada 2025. godine u Opatiji, u Hotelu Admiral, s početkom u 10 sati.
Svi zainteresirani za sudjelovanje na radionici mogu se prijaviti do 13. listopada 2025. do 15:00 sati putem online prijavnog obrasca. Broj mjesta je ograničen.
Dnevni red radionice dostupan je ovdje.
Zagreb, 30. rujna 2025. – U organizaciji Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) održana je konferencija "Mogućnosti EU za malo gospodarstvo" na kojoj se govorilo o utjecaju financijskih instrumenata na razvoj malih i srednjih tvrtki.
HAMAG-BICRO kontinuirano pruža pomoć poduzetnicima, kako u financiranju poslovnih ideja, tako i u savjetovanju. Programi financiranja osmišljeni su prema potrebama poduzetnika te doprinose stvaranju konkurentnijega hrvatskoga gospodarstva koje time postaje otpornije na nadolazeće izazove.
"Snaga našeg gospodarstva je u zajedništvu i povezivanju stručnosti, resursa i iskustva kako bismo poduzetnicima otvorili prostor za rast i konkurentnost. U proteklih deset godina Ministarstvo gospodarstva objavilo je 50 poziva vrijednih 1,86 mlrd. eura kroz kohezijske instrumente i NPOO, pružajući snažnu i prilagođenu potporu poduzetnicima. Vlada RH ustrajat će da EU sredstva i nacionalne potpore budu poluga razvoja, a poduzetnici pokretačka snaga našeg gospodarstva. Podizanjem praga za ulazak u sustav PDV-a na 60.000 eura rasteretili smo mikro poduzetnike i omogućili im lakše poslovanje, ulaganje i rast" istaknuo je izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Da su dosadašnja ukupna ulaganja u gospodarstvo doista izdašna potvrđuje brojka od čak 5 milijardi i 641 milijun eura, bilo da se radi o bespovratnim potporama ilizajmovima i jamstvima.
"Ova brojka od gotovo 5,7 milijardi EUR potaknutih ulaganja je zapanjujuća, ali ono što još i više izaziva divljenje je to da su naši brojni korisnici, njih gotovo 27.000, stvorili preduvjete za otvaranje 43.000 radnih mjesta u Hrvatskoj", naglasio je Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a
Prva panel rasprava u kojoj su sudjelovali član Uprave Hrvatske poštanske banke Ivan Soldo, direktor Sektora gospodarstva u Zagrebačkoj banci Stipe Pejić te članica Uprave HAMAG-BICRO-a Marijana Baršić Barun tematizirala je pitanje pozitivnoga utjecaja financijskih instrumenata na razvoj malih i srednjih tvrtki, kao i tijek poslovne suradnje HAMAG-BICRO-a s komercijalnim bankama kada je riječ o ostvarivanju povoljnijih uvjeta financiranja za mikro, male i srednje poduzetnike. Dan je pregled sredstava koja su plasirana u okviru Operativnih programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. i Konkurentnost i kohezija 2021. – 2026., Nacionalnoga programa oporavka i otpornosti 2021. – 2026. te Europskoga poljoprivrednoga fonda za ruralni razvoj.
Važnost korištenja sredstava iz fondova Europske unije dodatno je istaknuo izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Petar Šimić rekavši kako "Iznimna je važnost EU financiranja za malo gospodarstvo u Republici Hrvatskoj. Malo i srednje poduzetništvo temelj je hrvatskog gospodarstva – upravo ono stvara najveći broj radnih mjesta, potiče inovacije i održava stabilnost lokalnih zajednica. Zato je pristup europskim fondovima ključan za njihov rast i razvoj. EU financiranje kroz poduzetničke potporne institucije, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo gospodarstva te poslovne banke snažan je alat da mali gospodarstvenici rastu i zauzmu svoje mjesto u daljnjem gospodarskom razvoju Republike Hrvatske."
Konferenciji su, uz predstavnike poslovnih banaka, prisustvovali i brojni poduzetnici od kojih su Martina Jerbić iz Poliklinike Nanna, Ivana Sladić iz Fashion by Ivana Sladić, Tomislav Hodalj iz Egorre i Krešimir Jung iz Jung Sky na drugoj panel raspravi nazočne upoznali s izazovima na svom poduzetničkom putu, a koje su otklonili upravo uz pomoć različitih financijskih instrumenata koji su izuzetno cijenjeni među poduzetnicima.
"Financijski instrumenti dobro su prihvaćen oblik financiranja među poduzetnicima, jer predstavljaju jednostavniji pristup EU fondovima, zbog manjih administrativnih zahtijeva i mogućnosti isplate sredstava unaprijed. Ovakav plasman EU sredstava na sebe ,,veže" i privatni kapital financijskih institucija, čime financijski instrumenti generiraju veći investicijski volumen od samih bespovratnih sredstava. Zato je važna intenzivna suradnja institucija, agencija i samih poduzetnika kako bi se značajna sredstva iz EU fondova namijenjena poduzetnicima u cijelosti iskoristila i stavila u službu gospodarskog rasta, podizanja konkurentnosti te razvoja novih, inovativnih usluga i proizvoda", izjavila je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman.
Dobro posjećenoj konferenciji su se odazvali i državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, viceguvernerka Ivana Jakir-Bajo, predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave FINA-e Dražen Čović i brojni drugi.
Zagreb, 30. rujna 2025. – U organizaciji Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) održana je konferencija "Mogućnosti EU za malo gospodarstvo" na kojoj se govorilo o utjecaju financijskih instrumenata na razvoj malih i srednjih tvrtki.
HAMAG-BICRO kontinuirano pruža pomoć poduzetnicima, kako u financiranju poslovnih ideja, tako i u savjetovanju. Programi financiranja osmišljeni su prema potrebama poduzetnika te doprinose stvaranju konkurentnijega hrvatskoga gospodarstva koje time postaje otpornije na nadolazeće izazove.
"Snaga našeg gospodarstva je u zajedništvu i povezivanju stručnosti, resursa i iskustva kako bismo poduzetnicima otvorili prostor za rast i konkurentnost. U proteklih deset godina Ministarstvo gospodarstva objavilo je 50 poziva vrijednih 1,86 mlrd. eura kroz kohezijske instrumente i NPOO, pružajući snažnu i prilagođenu potporu poduzetnicima. Vlada RH ustrajat će da EU sredstva i nacionalne potpore budu poluga razvoja, a poduzetnici pokretačka snaga našeg gospodarstva. Podizanjem praga za ulazak u sustav PDV-a na 60.000 eura rasteretili smo mikro poduzetnike i omogućili im lakše poslovanje, ulaganje i rast" istaknuo je izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Da su dosadašnja ukupna ulaganja u gospodarstvo doista izdašna potvrđuje brojka od čak 5 milijardi i 641 milijun eura, bilo da se radi o bespovratnim potporama ilizajmovima i jamstvima.
"Ova brojka od gotovo 5,7 milijardi EUR potaknutih ulaganja je zapanjujuća, ali ono što još i više izaziva divljenje je to da su naši brojni korisnici, njih gotovo 27.000, stvorili preduvjete za otvaranje 43.000 radnih mjesta u Hrvatskoj", naglasio je Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a
Prva panel rasprava u kojoj su sudjelovali član Uprave Hrvatske poštanske banke Ivan Soldo, direktor Sektora gospodarstva u Zagrebačkoj banci Stipe Pejić te članica Uprave HAMAG-BICRO-a Marijana Baršić Barun tematizirala je pitanje pozitivnoga utjecaja financijskih instrumenata na razvoj malih i srednjih tvrtki, kao i tijek poslovne suradnje HAMAG-BICRO-a s komercijalnim bankama kada je riječ o ostvarivanju povoljnijih uvjeta financiranja za mikro, male i srednje poduzetnike. Dan je pregled sredstava koja su plasirana u okviru Operativnih programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. i Konkurentnost i kohezija 2021. – 2026., Nacionalnoga programa oporavka i otpornosti 2021. – 2026. te Europskoga poljoprivrednoga fonda za ruralni razvoj.
Važnost korištenja sredstava iz fondova Europske unije dodatno je istaknuo izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Petar Šimić rekavši kako "Iznimna je važnost EU financiranja za malo gospodarstvo u Republici Hrvatskoj. Malo i srednje poduzetništvo temelj je hrvatskog gospodarstva – upravo ono stvara najveći broj radnih mjesta, potiče inovacije i održava stabilnost lokalnih zajednica. Zato je pristup europskim fondovima ključan za njihov rast i razvoj. EU financiranje kroz poduzetničke potporne institucije, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo gospodarstva te poslovne banke snažan je alat da mali gospodarstvenici rastu i zauzmu svoje mjesto u daljnjem gospodarskom razvoju Republike Hrvatske."
Konferenciji su, uz predstavnike poslovnih banaka, prisustvovali i brojni poduzetnici od kojih su Martina Jerbić iz Poliklinike Nanna, Ivana Sladić iz Fashion by Ivana Sladić, Tomislav Hodalj iz Egorre i Krešimir Jung iz Jung Sky na drugoj panel raspravi nazočne upoznali s izazovima na svom poduzetničkom putu, a koje su otklonili upravo uz pomoć različitih financijskih instrumenata koji su izuzetno cijenjeni među poduzetnicima.
"Financijski instrumenti dobro su prihvaćen oblik financiranja među poduzetnicima, jer predstavljaju jednostavniji pristup EU fondovima, zbog manjih administrativnih zahtijeva i mogućnosti isplate sredstava unaprijed. Ovakav plasman EU sredstava na sebe ,,veže" i privatni kapital financijskih institucija, čime financijski instrumenti generiraju veći investicijski volumen od samih bespovratnih sredstava. Zato je važna intenzivna suradnja institucija, agencija i samih poduzetnika kako bi se značajna sredstva iz EU fondova namijenjena poduzetnicima u cijelosti iskoristila i stavila u službu gospodarskog rasta, podizanja konkurentnosti te razvoja novih, inovativnih usluga i proizvoda", izjavila je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman.
Dobro posjećenoj konferenciji su se odazvali i državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, viceguvernerka Ivana Jakir-Bajo, predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave FINA-e Dražen Čović i brojni drugi.