Analiza problema i problemsko stablo

[tea44]

Jedan od prvih koraka u razvoju projektne ideje jest pravilna i precizna identifikacija problema koje ćete rješavati provedbom projekta. Nakon što ste identificirali probleme, potrebno ih je proanalizirati i stvoriti međusobne relacije. Upravo je zato analiza problema preduvjet za pravilno određivanje ciljeva projekta, a samim time i preduvjet za njegov uspjeh. Za potrebe analize koristi se, metoda problemskog stabla koja pomaže u pronalaženju rješenja problema mapiranjem anatomije uzroka i posljedica vezanih uz neki problem.

Pristup rješavanja problema korištenjem problemskog stabla ima nekoliko prednosti:

- problem je moguće raščlaniti u manje dijelove, čime se dobiva jasnija slika prioriteta i fokusiranje na cilj
- stječe se jasnije razumijevanje problema i njegovih uzroka
- pomaže kod prepoznavanja osnovnih problema i njihovih argumenata
- kod nejasnih dijelova problema ukazuje na potrebu za dodatnim informacijama, dokazima ili resursima s ciljem izrade jasnog rješenja
- rješavaju se trenutni problemi, a ne oni iz prošlosti ili budućnosti
- proces analize problema doprinosi njegovu boljem razumijevanju.

Analiza problema najefikasnija je kada se obavlja u malim grupama, odnosno unutar samog projektnog tima, pri čemu je prvi korak uvijek rasprava i utvrđivanje problema koji je potrebno analizirati. Kada se prepozna centralni problem, on se stavlja na sredinu grafikona i predstavlja osnovu problema. Nakon utvrđivanja glavnog problema, slijedi identifikacija uzroka koji predstavljaju korijene stabla. Na kraju se identificiraju posljedice problema, koje predstavljaju grane stabla.

Takav grafički prikaz omogućava shvaćanje problema kao uzrok-posljedica odnosa vezanih uz glavni problem.

Osnovni alat kojim se grupa služi tijekom razrade problema i uzročno-posljedičnih veza jest diskusija, koja nastaje kako se uzroci i posljedice slažu, a poreporučljivo je koristiti male papiriće na koje ćete zapisivati probleme, kao i veliku ploču na kojoj ćete ih grupirati.

Koraci u stvaranju problemskog stabla:

1. Svaki sastanak čiji cilj je stvaranje problemskog stabla počinje generiranjem ideja (brainstorming), u sklopu koje je potrebno prepoznati glavni problem koji postaje korijen na slici

2. Generiranje ideja o uzrocima glavnog problema

3. Prepoznavanje mogućih veza između prepoznatih uzroka, stvaranje uzročno-posljedičnih odnosa odnosno hijerarhije uzroka i njihovo zapisivanje

4. Ponavljanje koraka "2″ i "3″ za posljedice problema

5. Eventualno kreiranje stabla ciljeva (objective tree)