Cilj: Savjetovanje, pravne i usluge socijalnog rada u savjetovalištu i na terenu s ciljem trajnog rješavanja izbjegličkog statusa. Program se provodi u partnerstvu s UNHCR-om, Visokim povjerenstvom UN-a za izbjeglice.
Trajanje: Od 1997 – 2007.
Korisnici: Izbjeglice
Donatori: UNHCR
Program neprekidno traje od 1994. godine, a od srpnja 1997. godine do 2007. godine provodi ga organizacija Mi- Split. Podrupire ga UNHCR.
Korisnici usluga su prognanici i izbjeglice smješteni na području Splita, priobalja do Dubrovnika, otoka, ali i u drugih dijelova Hrvatske. Zanimanje korisnika je stalno, tako da su u tijeku 1999. godine pružene usluge za 10 853 korisnika (Individualni tretman, telefonski kontakti, intervencije na terenu, i sl.). U odnosu na prethodnu godinu (1998. ukupni broj korisnika bio je 14 109) ukupni broj korisnika je manji, ali se broj intervencija na terenu značajno povećao. To ukazuje na trend da populaciju koja je ostala sve više čine bolesni, stari, socijalno odbačeni.
Istovremeno, broj kolektivnih centara uzduž priobalja se postepeno smanjivao tako da je povećan broj izbjeglica u porazi za trajnijim rješenjem.
U desetoj, poslijednjoj godini implementacije zajedničkog programa s UNHCR-om, udruga "MI" je nastavila s pružanjem pravne i psiho-socijalne potpore izbjeglima samo na području Dalmacije. Dok su se sve aktivnosti, oslanjale na suradnju s relevantnim lokalnim organizacijama i međunarodnim institucijama u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, ali po potrebi i u drugim državama regije. Rješavajući različite teškoće izbjeglih u cilju integracije u Hrvatskoj ili povratka u BiH, suradnja je uspostavljena s ukupno 48 različitih organizacija.
Centar je funkcionirao kao savjetovalište u radnom vremenu od 9-16 sati. Zanimanje korisnika za usluge centra prelazio je kapacitete, tako da su u periodima većeg pritiska zakazivani termini za posjet.
Prilikom posjeta centru pružane su sljedeće usluge:
psihološke - savjetodavni i terapijski rad (trauma, obiteljski konflikti, odgoj i obrazovanje, donošenje odluka, krizna stanja, bolest u obitelji...)
pravne - informiranje, savjeti, izrada dopisa, pribavljanje podataka (status, državljanstvo, imovinsko-pravna pitanja, građanski postupci, povrat imovine, zdravstveno osiguranje, mogućnost odlaska u treće zemlje...)
praktične - kontakti, prijevodi, fax-poruke, prijevoz…
socijalne - prikupljanje manjih donacija za pojedinačne slučajeve, prijevoz
Posjete korisnicima u privatnom i organiziranom smještaju odvijale su se tjedno u području Splita, a povremeno u Dubrovniku i Orebiću. Periodični posjeti obavljeni su i s korisnicima na Braču, Visu i Dubrovniku. Osigurane se redovite posjete starijim i bolesnim korisnicima u Dubrovniku angažiranjem volontera. Posjeti na terenu su od iznimne važnosti ljudima sa složenim teškoćama i onima koji borave u području u kojem im nisu dostupne slične usluge. Kontakti s njima se nastavljaju putem telefona i pismeno u razdobljima između posjeta.
Radi održavanja stručnosti i spremnosti osoblja za rad s teškim slučajevima održavani su supervizijski sastanci, a osoblje je upućivano na edukacije iz različitih područja- obiteljska terapija, strategijsko planiranje, upravljanje, rad s medijima.
Cijelo vrijeme trajanja programa ulagalo se u njegovanje suradničkih odnosa s različitim službama i organizacijama, radi postizanja veće efikasnosti u radu.
Donatori: OSCE
Kratko opis:
Udruga MI, uz potporu organizacije OESS (OSCE) krajem lipnja 2005. počela je s aktivnostima vezanih za unaprjeđenje suradnje Grada šibenika i lokalnih organizacija civilnog društva.
Suradnja između javnog i nevladinog sektora sve je izraženija, a gradovi i općine preuzimaju sve intenzivniju ulogu u procesu lokalnog i regionalnog razvoja. U tom smislu jedan od ključnih čimbenika je i suradnja između vlasti, odnosno javnog sektora i neprofitnog sektora, odnosno nevladinih neprofitnih organizacija. Kako bi ta suradnja bila što djelotvornija, potrebno joj je sustavno pristupiti. Takav pristup sadržava određivanje prioriteta lokalnog razvoja te nakon toga transparentni postupak dodjele financijskih sredstava za rad udruga koje pokušavaju djelovati u smjeru utvrđenih prioriteta.
U trenutku pokretanja ovakvog projekta, izgrađivanje partnerskih odnosa između lokalne uprave i samouprave s nevladinim sektorom u Hrvatskoj, provodilo je samo nekoliko gradova: Rijeka, Split i Osijek, te je za pohvalu bila i nakana Grada šibenika da u ovom smislu poboljša suradnju s nevladinim organizacijama na području svoga djelokruga.
Rezultat ovog projekta je:
- potpisan Sporazum o suradnji Grada i nevladinih organizacija, usvajen na Gradskom vijeću
- izrađen postupak transparentnog financiranja projekata udruga u obliku natječaja na području grada šibenika
Tijekom ovog procesa, koji je trajao do početka prosinca, Udruga MI imala je ulogu koordinatora i konzultanta, međutim, ključnu ulogu imali su predstavnici nevladinih organizacija i predstavnici gradske uprave u šibeniku. Na vrlo sličnom projektu Udruga MI je surađivala s predstavnicima Grada Splita na izradi Sporazuma o suradnji i drugih procedura.
Preliminarni sastanak
28. srpnja u Hotelu Jadran u šibeniku održana je prezentacija i sastanak sa šibenskim udrugama u sklopu projekta za unaprijeđenje suradnje organizacija civilnog društva i grada šibenika. Sastanak je trajao dva sata, na njemu je sudjelovalo 22 predstavnika udruga. Postignut je načelni dogovor oko načina rada na izradi Sporazuma.
Prva radionica
Početkom rujna 2005. godine, održana je prva radionica za izradu Sporazuma. Kroz rad u dvije manje skupine (skupina „Uprava“ i skupina „Udruge“) sudionici su imali priliku izraziti svoje stavove vezane za svoje obveze i očekivanja.
Tako je skupina „Uprava“ smatrala svojom obvezom:
• podupirati rad udruga i aktivnosti građana
• dio poslova i obveza prebaciti na rad udruga
• pronaći mehanizme da se u cjelosti provodi zakon (o socijalnom radu)
a očekuje od „udruga“ da:
• animiraju javnost oko pomaganja u rješavanju nekih problema
• rade transparentno uz kvalitetnu komunikaciju i koordinaciju
• same izrađuju projekte i same traže donatore
Skupina „Udruge“ je smatrala svojom obvezom:
• predstavljati sebe (udrugu) kroz plan i program rada
• koordinirati se s krovnim udrugama, mrežom, itd.
• raditi transparentno – pripremiti godišnja izvješća o ostvarenju plana i financijska izvješća
• popularizirati rad udruge
a očekuje od „uprave“ da:
• bude informirana o programima udruga
• financira prostor i režijske troškove udruga uz obvezno praćenje stvarnih aktivnosti i rezultata rada
• informira udruge o raspisanim natječajima – dodjeli sredstava
• pruža podršku u iznalaženju i propagiranju volonterskog rada
Uslijedila je zajednička diskusija o tome što je realno u navedenim obvezama i očekivanjima, a to je dovelo do općeg zaključka da je za kvalitetno rješavanje problema (u šibeniku) potrebna:
a) međusektorska koordinacija, odnosno koordinacija u određivanju prioriteta u kojoj će sudjelovati i Grad i predstavnici nevladinog sektora. A uz to je potrebno imati
b) mehanizme praćenja i vrednovanja za financirane projekte udruga, kako bi se osigurala kontrola i eventualno sankcioniranje.
Nakon toga su sudionici počeli raditi na samom tekstu Sporazuma o suradnji te su definirali uvodne odredbe, načela i glavni cilj. Načela: Partnerstvo, transparentnost, neovisnost nevladinog sektora, ravnopravne mogućnosti za sve. Glavni cilj: Razvoj civilnog društva i dobrovoljnog rada na temelju kojih će se graditi demokratsko, solidarno društvo sa svrhom što kvalitetnijeg života građana.
Druga radionica
Krajem rujna iste godine, radna grupa se podsjetila rezultata prošle radionice, odnosno formulaciji uvodnih odredbi Sporazuma, načelima suradnje i glavnom cilju.
Kako bi Sporazum što bolje odražavao potrebe lokalne zajednice grada šibenika, grupa je imala priliku izjasniti se o sljedećoj temi: “što ne želimo / smeta nam u razvoju civilnog društva u šibeniku (ne samo u odnosu lokalna vlast – udruge, nego i općenito)?“
U plenarnoj diskusiji, grupa je definirala sljedeći, zajednički popis prepreka koje prema njima najviše smeta u funkcioniranju razvoja civilnog društva u šibeniku:
• Nebriga za mlade (ovisnost, nezaposlenost, ponekad neodgovarajuće školovanje koje im se nudi)
• Korupcija
• Pritisak da se pripada nekoj političkoj opciji ili (financijskim) moćnicima
• Nebriga za osobe s posebnim potrebama (invalide, mentalno retardirane i ostale skupine; kronične bolesti; PTSP)
• Nemogućnost utjecaja i eventualnog prigovora na raspodjelu novca
• Davanje prioriteta sportskim klubovima (prilikom financiranja)
• Davanje prioriteta političkim istomišljenicima
• Manjak interesa za stvaranje partnerstva i zajedničko privlačenje donatora
• Nespremnost za stvaranje partnerstva
• Selekcija udruga nejasna (prilikom dodjele sredstava)
• Nedostaju procedure za dodjelu sredstava
U diskusiji koja je uslijedila, zaključeno je da je od iznimne važnosti za funkcioniranje razvoja civilnog društva u šibeniku uvođenje transparentne procedure financiranja projekata kojim će se značajno smanjiti nejasnoće i optuživanja, te će se povećati motiviranost udruga za stvaranjem suradničkih odnosa sa Gradom. Također, uvođenjem takove procedure, pred udrugama se postavlja zahtjev usvajanja osnovnih vještina kreiranja i vođenja projekata i programa, od pisanja projekata, provođenja aktivnosti, do izvještavanja. Važno je primjetiti da neke udruge već sada mogu odgovoriti takovim zahtjevima, međutim dosta udruga treba dodatne pomoći i edukacije iz ovog područja kako bi bile uspješnije.
Udruga MI je već unutar ovog projekta organizirala i održala jednodnevnu edukaciju o razvoju projektnih prijedloga, nakon konačne izrade Sporazuma o suradnji Grada i udruga. Gore navedene prepreke smo zatim grupirali i svrstali u nekoliko područja koja će se zatim naći i obraditi u Sporazumu.
Na primjer:
-Selekcija udruga nejasna (prilikom dodjele sredstava)
-Nemogućnost utjecaja i eventualnog prigovora na raspodjelu novca
-Pritisak da se pripada nekoj političkoj opciji ili (financijskim) moćnicima (da bi se lakše dobila sredstva)
Ove tri prepreke smo zajedno grupirali i možemo ih nazvati “Procedura dodjele sredstava“. Na ovaj način određena su još 3 područja smetnji i problema za koje će se u Sporazumu definirati mehanizmi rješavanja:
“Savjetovanje i unaprjeđenje kvalitete djelovanja“ – međusobno savjetovanje i konzultacije Grada i Sektora, tj.komunikacija i koordiniranje u zajedničkim tijelima oko određivanja prioriteta itd.
“Informiranje“ – međusobno informiranje je temelj za zajednički rad, suradnju i partnerstvo
“Partnerstvo“ – ovo područje se neće zasebno obraditi u Sporazumu, jer je cijeli Sporazum i određivanje procedure za financiranje zapravo splet mehanizama i procedura za ostvarivanje i unaprjeđenje partnerstva.
Nakon ovoga, definiran je veći dio Sporazuma za šibenik, koji je poslan kao prijedlog svim udrugama koje sudjeluju u procesu njegove izrade.
Potpisana izjava o suradnji
U cilju razvoja partnerskih odnosa između Grada šibenika i nevladinog sektora, točnije udruge MI, gradonačelnica Grada šibenika, Nedjeljka Klarić i Nives Ivelja, predsjednica Udruge MI potpisale su Izjavu o suradnji na provedbi projekta "Unapređenje suradnje Grada šibenika i organizacija civilnog društva". Projekt u cijelosti financira OESS, a ciljevi programa su unapređenje procedura za dodjelu sredstava udrugama, procedura savjetovanja i razvijanja partnerstva.
Treća radionica
Na ovoj radionici, osim predstavnika udruge MI, bila je i gđa Vesna Zec, predstojnica Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu Grada Splita. Gđa Zec je sudjelovala i u izradi i u provođenju aktivnosti koje su u vezi sa splitskim Sporazumom. Pokazalo se da je sudjelovanje Vesne Zec bilo više nego korisno, a njeno iskustvo je u značajnoj mjeri pomoglo u radu grupe na izradi šibenskog Sporazuma.
Najprije su sudionici kratko proanalizirali dotadašnji tekst Sporazuma te je zaključeno da se svi prisutni slažu oko formulacije navedenog dijela teksta. Nakon toga se pristupilo izradi zadnjeg dijela, koji se odnosi na:
a) ulogu Savjeta u provođenju Sporazuma - radnog tijela sastavljenog od predstavnika Grada i Sektora i
b) „Akcijski plan“, odnosno plan glavnih aktivnosti koje će Savjet provoditi u narednom periodu nakon potpisivanja Sporazuma
Oko načina formiranja savjeta i njegove uloge povela se poduža i zanimljiva rasprava koja je rezultirala određivanjem osnovnih uloga Savjeta. Također su identificirani neki mehanizmi i procedure koje su potrebne da bi se Savjet oformio i održao, kako bi se na kraju ciljevi Sporazuma mogli ostvariti, a koje će ujedno pomoći održivosti i boljoj organiziranosti Sektora u gradu šibeniku. U tom smislu je predložena inicijativa za stvaranjem Foruma udruga grada šibenika (organizirana mreža šibenskih udruga) iz kojeg bi se iznjedrio i Savjet za provođenje Sporazuma, ali koji bi i šire mogao (trebao) raditi na razvoju civilnog sektora u šibeniku.
Vezano za Akcijski plan, smatramo da se grupa za početak mudro odlučila za provođenje „samo nekoliko aktivnosti“, imajući u vidu da se Sporazum po prvi puta uvodi te da još ne postoje organizirane aktivnosti više udruga u obliku Foruma. Datum potpisivanja Sporazuma između Grada i Sektora naknadno je javno objavljen u medijima. Dogovoreno je da Sektor predstavljaju udruge i svaka udruga (koja to želi) će potpisati «Izjavu o pristupanju». Predstavnici udruga su zamoljeni da obavezno potpišu Izjavu, ukoliko podržavaju Sporazum. Predstavnici Sektora (njih četvero) birati će se u Savjet za provođenje Sporazuma samo iz skupine onih udruga koje su potpisale Izjavu o pristupanju.
Donatori: OSCE
Ukratko opis:
U sklopu projekta predstavnici zadarskih udruga imali su priliku razviti plan i strategiju unaprjeđenja suradnje s lokalnom upravom i drugim institucijama, kao i s poslovnim subjektima na području Zadra.
Udruga MI imala je ulogu konzultanta i moderatora, dok će učinkovita izrada strategije suradnje ovisiti o sudjelovanju predstavnika zadarskih udruga, kao i predstavnika drugih organizacija i institucija.
Također, u okviru projektnih aktivnosti, udruga MI provela je edukacije za udruge s ciljem poboljšanja njihovog poslovanja, a planirane su i javne tribine s temama vezanim za suradnju udruga s građanima, poduzećima i lokalnom upravom i samoupravom.
Ovo je bila prilika za Grad Zadar da se kreiraju jasni odnosi u kojima (aktivne) organizacije civilnog društva sve više postaju lokalni resurs za rješavanje problema u zajednici (ovisno o njihovom području rada), a ne samo opterećenje proračuna čija se svrha ne poznaje dovoljno. S druge strane udruge imaju priliku za unaprjeđenje poslovanja tako da kroz bolje samoorganiziranje i povezivanje mogu postati značajan čimbenik i partner u razvoju svoje sredine. Osim toga mogu ostvariti kvalitetniju i sustavnu komunikaciju sa svojom lokalnom vlasti.
Uvođenje procedura suradnje organizacija civilnog društva s drugim organizacijama i institucijama ponajviše je izazov u procesima lokalnog razvoja, u usporedbi s regionalnim ili nacionalnim, jer se intenzitet odnosa, potreba, problema i prioriteta građana i raznih društvenih skupina najviše i najdinamičnije odigrava direktno upravo u gradovima i općinama.
Suradnja profitnog i neprofitnog-nevladinog sektora, postojeći načini suradnje i mogućnosti daljnjeg unaprjeđenja
Tijekom studenog 2006. godine, održana je tribina na kojoj su kao gosti-izlagači bili predstavnici zadarskih tvrtki te predstavnica udruge MI – Duška Milinković koja radi na programu korporativne društvene odgovornosti. Cilj ove tribine, na koju su pozivani predstavnici udruga grada Zadra, predstavnici lokalne samouprave, kao i predstavnici medija, jest promocija doprinosa tvrtki za opće dobro te diskusija o mogućnostima i poteškoćama u suradnji između profitnog i neprofitnog sektora u procesima socijalno-ekonomskog razvoja.
Prezentacija projekta u gradskoj vijećnici Zadra
U travnju 2006. godine, u velikoj vijećnici Grada Zadra predstavljen je projekt podrške zadarskim udrugama u cilju unaprjeđenja međusektorske suradnje. Na prezentaciji je bilo prisutno čak oko četrdeset predstavnika zadarskih udruga, nekoliko predstavnika lokalnih vlasti te predstavnici UNHCR-a, OESS-a (kao financijera) i udruge MI. Zbog dobrog odaziva mogli smo zaključiti da postoji značajan interes i potreba na području Zadra ka unaprjeđenju rada udruga te boljoj međusobnoj i međusektorskoj suradnji.
U ime Grada, kao domaćina, prezentaciju je dobrodošlicom i uvodnim govorom podrške projektu otvorio zamjenik gradonačelnika, gosp. Dražen Grgurović. U prvom dijelu prisutnima su izloženi okviri nacionalne strategije razvoja civilnog društva u odnosu na međusektorsku suradnju - s naglaskom na partnerstvo javnog i nevladinog sektora (posebno na lokalnom i regionalnom nivou). Također, izložen je i plan projektnih aktivnosti u Zadru s načinom uključivanja zadarskih udruga i njihove uloge tijekom procesa.
Tijekom drugog dijela izlaganja, koji je bio posvećen pitanjima, komentarima i sugestijama, razvila se dinamična diskusija o mogućnostima i preprekama u ostvarivanju kvalitetnije suradnje. Stavovi i komentari o trenutnoj situaciji i mogućnostima su varirali od kritičnih, pa do pozitivnih i optimističnih. U svakom slučaju, tijekom diskusije su bili izrečeni vrlo konstruktivni prijedlozi o mogućnostima i potrebi unaprjeđenja suradnje kako među udrugama, tako i između udruga i lokalnih vlasti, odnosno relevantnih upravnih odjela. Iskazan je veliki interes prisutnih za aktivnim sudjelovanjem u projektnim aktivnostima, a događanje su popratili i brojni predstavnici medija.
Radionica - "Od ideje do projekta"
Udruga Mi održala je cjelodnevnu radionicu u mjesecu svibnju. Na radionici je sudjelovalo 30 prestavnika iz zadarskih udruga kao i predstavnici Grada.
Osnivačka skupština Foruma udruga Zadra
Zadar, 04. 10. 2006
Održana je osnivačka skupština Foruma udruga
Dnevni red:
1. Donošenje odluke o osnivanju Foruma
2. Usvajanje pravilnika o radu Foruma
3. Izbor predstavnika u Izvršno tijelo Foruma
4. Prihvaćanje prijedloga Povelje o suradnji grada Zadra i nevladinog, neprofitnog sektora
5. Razno
Izabrani predstavnici su:
Dubravka Finka, Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata
Kristijan Mičić, Zadar Snova
Davor Fadić, Z.V.U.K.
Okrugli stol "Modeli i mogućnosti suradnje institucija i udruga"
Gradska knjižnica Zadar– Multimedijalna dvorana
19.10.2006.
Prezentacija postojećih modela suradnje institucija udruga i diskusija o preprekama i mogućnostima ostvarivanja novih suradnji uz sudjelovanje predstavnika lokalne samouprave Grada Splita i udruga šibenika i Zadra.
Gosti - izlagači:
• Vesna Zec, Grad Split – Pročelnica upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb
• Emilio Menđušić, Koordinator Foruma udruga grada šibenika
• Nives Ivelja, Udruga MI Split
Udruga je osnovala tri organizacije s kojima surađuje i dijeli resurse:
Zakladu "Kajo Dadić" čija je djelatnost potpora studentima slabijeg imovinskog stanja i razvoj civilnog društva
Socijalnu ustanovu: "Mi centar za pomoć i njegu" koja pruža izvaninstitucionalne usluge starijim osobama.
Društveno poduzeće Zelena mreža d.o.o.
Ustanova MI - Centar za pomoć i njegu je ustanova, čiji je osnivač Udruga "MI" koja program za starije osobe kontinuirano provodi od 1998. godine.
Radi specijalizacije, proširenja usluga i povećanja broja korisnika, kao reakciju na njihove zahtjeve, Udruga "MI" je osnovala neprofitnu ustanovu za neposrednu pomoć u kući. Udruga će u ulozi osnivača pratiti djelatnost ustanove.
Kroz različite aktivnosti promovirana je potreba da se promijeni društvena svijest i omogući dostojanstveno starenje. Ustanova preuzima i razvija aktivnosti neposredne pomoći starijim i nemoćnim osobama od osnivača. U osiguravanju prehrane, pružima se suradnički odnos s Domom za odgoj, kao i Upravnim odjelom za socijalnu skrb Grada Splita. Iskusni djelatnici iz udruge prelaze u ustanovu (socijalna radnica i voditeljica projekta), što osigurava iskustvo, kvalitetu i brži razvojni put.
Zasebna web stranica: www.mi-centar.hr