Novi Postovi

[Odgovori na pitanja pristigli na Poziv "Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za provedbu programa aktivnog starenja"]

#1

Najave / [VUZU]Odgovori na pitanja pris...

Zadnji post by VUZU web - Srpanj 18, 2025, 07:05:49 POSLIJEPODNE

Odgovori na pitanja pristigli na Poziv "Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za provedbu programa aktivnog starenja"

Ured za udruge objavljuje 11. set Pitanja i odgovora pristigla od 8. srpnja do 14. srpnja 2025.

Source: Odgovori na pitanja pristigli na Poziv "Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za provedbu programa aktivnog starenja"

Objavljeno na webu Ureda za udruge Vlade RH

[VAŽNO! Obavijest o povećanju iznosa sredstava za ugovaranje projekata]

#2

Natječaji / [Natječaji]VAŽNO! Obavijest o ...

Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Srpanj 18, 2025, 06:48:11 PRIJEPODNE

VAŽNO! Obavijest o povećanju iznosa sredstava za ugovaranje projekata

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao Posredničko tijelo razine 1, povećalo je financijska sredstva za otvoreni (trajni) Poziv na dostavu projektnih prijedloga ,,Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći u HR NUTS 2 Regiji Panonska Hrvatska" (SF.7.4.13.06.)

Sredstva su povećana za 11.668.820,21 eura, odnosno sa 14.800.000,00 eura na 26.468.820,21 eura.

Navedenim povećanjem omogućuje se ugovaranje dodatnih projektnih prijedloga zaprimljenih u okviru Poziva te osiguravanje pružanja pomoći većem broju osoba suočenih s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti.

Source: VAŽNO! Obavijest o povećanju iznosa sredstava za ugovaranje projekata

Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr

[VAŽNO! Obavijest o povećanju iznosa sredstava za ugovaranje projekata]

#3

Natječaji / [Natječaji]VAŽNO! Obavijest o ...

Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Srpanj 18, 2025, 06:35:42 PRIJEPODNE

VAŽNO! Obavijest o povećanju iznosa sredstava za ugovaranje projekata

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao Posredničko tijelo razine 1, povećalo je financijska sredstva za otvoreni (trajni) Poziv na dostavu projektnih prijedloga ,,Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći u HR NUTS 2 Regiji Panonska Hrvatska" (SF.7.4.13.06.)

Sredstva su povećana za 11.668.820,21 eura, odnosno sa 14.800.000,00 eura na 26.468.820,21 eura.

Navedenim povećanjem omogućuje se ugovaranje dodatnih projektnih prijedloga zaprimljenih u okviru Poziva te osiguravanje pružanja pomoći većem broju osoba suočenih s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti.

Source: VAŽNO! Obavijest o povećanju iznosa sredstava za ugovaranje projekata

Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr

[Za pet slavonskih županija čak 4,5 milijardi eura iz europskih fondova]

#4

Natječaji / [Natječaji]Za pet slavonskih ž...

Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Srpanj 18, 2025, 06:35:42 PRIJEPODNE

Za pet slavonskih županija čak 4,5 milijardi eura iz europskih fondova

Predsjednik Vlade Plenković danas je predsjedao 19. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slatini na kojoj je poručio da je Projektom Slavonija, Baranja i Srijem pet slavonskih županija stavljeno u fokus istaknuvši da je od 2016. do 2025. za njih ukupno ugovoreno čak 4,5 milijardi eura vrijednih projekata. Uoči sjednice Savjeta uručeno je 104 ugovora vrijednih gotovo 98,77 milijuna eura, za projekte vodno-komunalnog gospodarstva, cestovne infrastrukture, gospodarstva, poduzetništva, poljoprivrede, socijalne inkluzije, turizma, kulture, stambenog zbrinjavanja, energetske obnove zgrada te sport.

Vladina politika regionalnog razvoja polučila velike rezultate

Premijer Plenković je u uvodnom govoru istaknuo kako nakon lokalnih, Hrvatska ima tri godine ispred sebe bez izbora i priliku da se svi zajednički posvete radu na poboljšanju kvalitete sugrađana u svim krajevima Hrvatske.

Naša politika prema regionalnom razvoju je polučila velike rezultate, nastavio je premijer, objasnivši da je analiza Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije pokazala da je na lokalnim izborima došlo do promjene vlasti u samo 17 posto jedinica, a 83 posto je potvrdilo političku opciju u koju je ranije imala povjerenje.

Istaknuo je da to govori o radu i trudu ljudi i stranaka kojima je iskazano povjerenje, ali je i važna poruka da je Vladina politika regionalnog razvoja, realizacije projekata, fiskalne i funkcionalne decentralizacije i strukturiranog dijaloga dovela do pozicije svakog od onih koji su upravljali nekom razinom lokalne ili regionalne vlasti da dobiju to povjerenje i dalje.

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem dio Nacionalne razvojne strategije

Za Projekt Slavonija, Baranja i Srijem naglasio je da je njime pet slavonskih županija stavljeno u fokus na način kako to nikada ranije nije bio slučaj. Kada se zbroje sva sredstva, za tih pet županija od 2016. do 2025. ugovoreno je 4,5 milijarde eura vrijednih projekata.

Od toga Osječko-baranjska županija prednjači sa 1,7 milijardi eura, Vukovarsko-srijemska s gotovo milijardu eura, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska s malo više od pola milijarde, a Požeško-slavonska županija s oko 415 milijuna eura. Tu je još i niz zajedničkih projekta vrijednih 336 milijuna eura.

Podsjetio je da je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem dio Nacionalne razvojne strategije koju je Sabor usvojio prije nekoliko godina na prijedlog Vlade i dodao da je relevantan i iz aspekta glavnih vladinih prioriteta, poput demografske revitalizacije, digitalne transformacije, zelene tranzicije i ulaganja u obrazovanje i produktivnost, inovativnost i u konačnici konkurentnost Hrvatske.

Što se tiče gospodarske situacije, premijer je istaknuo da se danas vidi politika hvatanja koraka s razvijenijim zemljama koje su u Europsku uniju ušle prije nas. Godine 2016. Hrvatska je po prosječnoj razvijenosti po kriteriju BDP-a per capita bila na 61 posto, 2024. na 77 posto, a na kraju 2025. bit će na 78 posto, s obzirom na rast BDP-a i druge trendove, kazao je.

U prijedlogu novog Višegodišnjeg financijskog okvira nacionalni i regionalni programi

Osvrnuo se i na prijedlog Europske komisije Višegodišnjeg financijskog okvira te najavio da će Vlada detaljno proučiti plan, konzultirati sve relevantne dionike u Hrvatskoj i nastojati u procesu pregovora idućih godinu, godinu i pol dana vidjeti kakve su sve šanse pred Hrvatskom.

Prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira vrijedan 2 bilijuna eura je ambiciozan, nastavio je Plenković dodavši da je donio novu strukturu europskog proračuna, s četiri temeljne glave koje se odnose na nacionalne i regionalne programe, na konkurentnost, na globalnu Europu i administrativne troškove.

Naglasivši da je to tek prijedlog, rekao je da ipak ima nekoliko elemenata koje treba pozdraviti, a to su fleksibilnost, jednostavnost i učinkovitost proračuna, a velika inovacija su nacionalni i regionalni programi.

Vijest: Vlada RH

class="wp-block-uagb-image-gallery uagb-block-d229b3bf     "
style=""
>

Source: Za pet slavonskih županija čak 4,5 milijardi eura iz europskih fondova

Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr

[Za pet slavonskih županija čak 4,5 milijardi eura iz europskih fondova]

#5

Natječaji / [Natječaji]Za pet slavonskih ž...

Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Srpanj 18, 2025, 06:21:29 PRIJEPODNE

Za pet slavonskih županija čak 4,5 milijardi eura iz europskih fondova

Predsjednik Vlade Plenković danas je predsjedao 19. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slatini na kojoj je poručio da je Projektom Slavonija, Baranja i Srijem pet slavonskih županija stavljeno u fokus istaknuvši da je od 2016. do 2025. za njih ukupno ugovoreno čak 4,5 milijardi eura vrijednih projekata. Uoči sjednice Savjeta uručeno je 104 ugovora vrijednih gotovo 98,77 milijuna eura, za projekte vodno-komunalnog gospodarstva, cestovne infrastrukture, gospodarstva, poduzetništva, poljoprivrede, socijalne inkluzije, turizma, kulture, stambenog zbrinjavanja, energetske obnove zgrada te sport.

Vladina politika regionalnog razvoja polučila velike rezultate

Premijer Plenković je u uvodnom govoru istaknuo kako nakon lokalnih, Hrvatska ima tri godine ispred sebe bez izbora i priliku da se svi zajednički posvete radu na poboljšanju kvalitete sugrađana u svim krajevima Hrvatske.

Naša politika prema regionalnom razvoju je polučila velike rezultate, nastavio je premijer, objasnivši da je analiza Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije pokazala da je na lokalnim izborima došlo do promjene vlasti u samo 17 posto jedinica, a 83 posto je potvrdilo političku opciju u koju je ranije imala povjerenje.

Istaknuo je da to govori o radu i trudu ljudi i stranaka kojima je iskazano povjerenje, ali je i važna poruka da je Vladina politika regionalnog razvoja, realizacije projekata, fiskalne i funkcionalne decentralizacije i strukturiranog dijaloga dovela do pozicije svakog od onih koji su upravljali nekom razinom lokalne ili regionalne vlasti da dobiju to povjerenje i dalje.

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem dio Nacionalne razvojne strategije

Za Projekt Slavonija, Baranja i Srijem naglasio je da je njime pet slavonskih županija stavljeno u fokus na način kako to nikada ranije nije bio slučaj. Kada se zbroje sva sredstva, za tih pet županija od 2016. do 2025. ugovoreno je 4,5 milijarde eura vrijednih projekata.

Od toga Osječko-baranjska županija prednjači sa 1,7 milijardi eura, Vukovarsko-srijemska s gotovo milijardu eura, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska s malo više od pola milijarde, a Požeško-slavonska županija s oko 415 milijuna eura. Tu je još i niz zajedničkih projekta vrijednih 336 milijuna eura.

Podsjetio je da je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem dio Nacionalne razvojne strategije koju je Sabor usvojio prije nekoliko godina na prijedlog Vlade i dodao da je relevantan i iz aspekta glavnih vladinih prioriteta, poput demografske revitalizacije, digitalne transformacije, zelene tranzicije i ulaganja u obrazovanje i produktivnost, inovativnost i u konačnici konkurentnost Hrvatske.

Što se tiče gospodarske situacije, premijer je istaknuo da se danas vidi politika hvatanja koraka s razvijenijim zemljama koje su u Europsku uniju ušle prije nas. Godine 2016. Hrvatska je po prosječnoj razvijenosti po kriteriju BDP-a per capita bila na 61 posto, 2024. na 77 posto, a na kraju 2025. bit će na 78 posto, s obzirom na rast BDP-a i druge trendove, kazao je.

U prijedlogu novog Višegodišnjeg financijskog okvira nacionalni i regionalni programi

Osvrnuo se i na prijedlog Europske komisije Višegodišnjeg financijskog okvira te najavio da će Vlada detaljno proučiti plan, konzultirati sve relevantne dionike u Hrvatskoj i nastojati u procesu pregovora idućih godinu, godinu i pol dana vidjeti kakve su sve šanse pred Hrvatskom.

Prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira vrijedan 2 bilijuna eura je ambiciozan, nastavio je Plenković dodavši da je donio novu strukturu europskog proračuna, s četiri temeljne glave koje se odnose na nacionalne i regionalne programe, na konkurentnost, na globalnu Europu i administrativne troškove.

Naglasivši da je to tek prijedlog, rekao je da ipak ima nekoliko elemenata koje treba pozdraviti, a to su fleksibilnost, jednostavnost i učinkovitost proračuna, a velika inovacija su nacionalni i regionalni programi.

Vijest: Vlada RH

class="wp-block-uagb-image-gallery uagb-block-d229b3bf     "
style=""
>

Source: Za pet slavonskih županija čak 4,5 milijardi eura iz europskih fondova

Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr

[Europska komisija predstavila ambiciozni europski proračun od 2028. do 2034.]

#6

Natječaji / [Natječaji]Europska komisija p...

Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Srpanj 18, 2025, 06:21:28 PRIJEPODNE

Europska komisija predstavila ambiciozni europski proračun od 2028. do 2034.

Europska komisija danas je predstavila svoj prijedlog ambicioznog i dinamičnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji iznosi gotovo 2 bilijuna EUR (odnosno prosječno 1,26 % bruto nacionalnog dohotka EU-a od 2028. do 2034.). Ovim će se okvirom Europi osigurati dugoročni proračun za ulaganja u skladu s njezinim ambicijama da u sljedećem desetljeću bude neovisno, prosperitetno, sigurno i uspješno društvo i gospodarstvo.

Europa se suočava sa sve više izazova u brojnim područjima kao što su sigurnost, obrana, konkurentnost, migracije, energetika i otpornost na klimatske promjene. One nisu privremene, već odražavaju sustavne geopolitičke i gospodarske promjene koje zahtijevaju snažan odgovor usmjeren na budućnost.

Komisija zato predlaže temeljito preoblikovanje proračuna EU-a kako bi on bio jednostavniji, fleksibilniji i učinkovitiji. Time će se znatno povećati kapacitet EU-a za provedbu ključnih politika, uz istodobnu sposobnost praćenja novih prioriteta i prioriteta u nastajanju. Proračun i dalje nastavlja podupirati ljude, poduzeća, države članice, regije, partnere i – prije svega – zajedničku budućnost Unije.

Za moderni proračun EU-a potrebni su modernizirani i stabilni izvori prihoda. Zbog toga Komisija predlaže i nova vlastita sredstva te prilagodbu postojećih, čime će se smanjiti pritisak na nacionalne proračune i generirati 58,5 milijardi EUR godišnje.

Predsjednica Komisije von der Leyen izjavila je: ,,Naš novi dugoročni proračun pomoći će zaštititi europske građane, ojačati europski socijalni model i našu europsku industriju. U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, proračun će Europi omogućiti da oblikuje vlastitu sudbinu, u skladu s vlastitom vizijom i idealima. Proračun kojim se podupiru mir i blagostanje te promiču naše vrijednosti najbolji je alat koji nam je na raspolaganju u ovim nesigurnim vremenima."

Ključne značajke novog VFO-a

Veća fleksibilnost za cijeli proračun, kako bi Europa mogla djelovati i brzo reagirati kada se okolnosti neočekivano promijene ili kada je potrebno odgovoriti na nove prioritete.

Jednostavniji i usklađeniji financijski programi EU-a kako bi građani i poduzeća mogli lako pronaći mogućnosti financiranja i pristupiti im.

Proračun prilagođen lokalnim potrebama, s nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva koji se temelje na ulaganjima i reformama, s ciljanim učinkom tamo gdje je najvažnije te bržom i fleksibilnijom potporom za veću gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u cijeloj Uniji.

Snažni poticaj konkurentnosti kako bi Europa osigurala lance opskrbe, proširila inovacije i predvodila globalnu utrku za čistu i pametnu tehnologiju.

Uravnoteženi paket novih vlastitih sredstava kojim se osiguravaju odgovarajući prihodi za naše prioritete i istodobno smanjuje pritisak na nacionalne javne financije.

Prijedlog Komisije osmišljen je kako bi se financiranje EU-a usmjeravalo kroz političke prioritete Unije, čime se ostvaruju rezultati koje nacionalni proračuni ne mogu postići sami.

Ulaganje u ljude, države članice i regije

Novim dugoročnim proračunom objedinit će se fondovi EU-a koje provode države članice i regije u okviru jedne usklađene strategije, u čijem su središtu kohezijska i poljoprivredna politika. Ta će se strategija provoditi putem nacionalnih i regionalnih planova partnerstva, jednostavnijih i prilagođenijih, kako bi se maksimalno povećao učinak svakog eura. Jedinstveni plan za svaku državu članicu kojim se objedinjuju sve relevantne mjere potpore – bilo za radnike, poljoprivrednike ili ribare, gradove ili ruralna područja, regije ili nacionalnu razinu – osigurava snažniji učinak i mnogo učinkovitiju upotrebu europskih sredstava.

To je najučinkovitiji način pružanja potpore područjima i lokalnim zajednicama Unije. Njime se postiže istinsko pojednostavnjenje, kako za javna tijela tako i za izravne korisnike.

Planovi će služiti za poticanje konvergencije i smanjivanje regionalnih razlika. Njima će se utvrditi ulaganja i reforme kako bi se bolje odgovorilo na buduće izazove s kojima se suočavaju države članice i naše regije.

Ovi će se planovi osmišljavati i provoditi kroz blisku suradnju Komisije, država članica, regija, lokalnih zajednica, kao i ostalih relevantnih dionika. Svaka država članica imat će pristup istom iznosu sredstava kao i danas.

Osim toga, postojat će obvezni minimalni iznos za slabije razvijene regije, kao i zaštitna mjera kojom će se osigurati da će za njih ukupno primiti barem onoliko financijskih sredstava koliko i u okviru trenutačne kohezijske omotnice.

Potpora dohotku za poljoprivrednike i ribare bit će namjenska, uključujući mjere za zaštitu okoliša, ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, potporu mladim poljoprivrednicima i alate za upravljanje rizicima. Pravila financiranja za poljoprivredu i ruralne zajednice bit će jednostavnija, među ostalim i u pogledu plaćanja, kontrola i revizija.

Novim planovima podupirat će se kvalitetno zapošljavanje, vještine i socijalna uključenost u svim državama članicama, regijama i sektorima. Doprinijet će promicanju jednakih mogućnosti za sve, podupiranju snažnih mreža socijalne sigurnosti, poticanju socijalne uključenosti, međugeneracijske pravednosti i borbi protiv siromaštva. Kroz 14 % nacionalnih dodijeljenih sredstava morat će se financirati reforme i ulaganja kojima se poboljšavaju vještine, suzbija siromaštvo, promiče socijalna uključenost i potiču ruralna područja.

Poštovanje vladavine prava i dalje će biti bezuvjetno. Uredbom o uvjetovanosti i dalje će se štititi cijeli proračun EU-a od povreda vladavine prava. Nacionalni i regionalni planovi partnerstava sadržavat će dodatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da države članice poštuju načela vladavine prava i Povelju o temeljnim pravima.

Povećat će se transparentnost i provjera korisnika proračuna EU-a. Informacije o primateljima sredstava EU-a objavljivat će se u centraliziranoj bazi podataka.

Poticanje obrazovanja i demokratskih vrijednosti

Povećanje ulaganja u vještine ključno je kako bi se učenicima, studentima i radnicima u EU-u pomoglo da za sebe pronađu nove mogućnosti. Ulaganje u ljude znači i podršku aktivnom građanskom djelovanju te zaštitu umjetničke i kulturne slobode. Dugoročnim proračunom nastavit će se ulagati u područja vještina, kulture, medija i vrijednosti. Ojačani program Erasmus+ bit će okosnica Unije vještina. Obrazovna mobilnost, solidarnost te uključivost i dalje će biti u središtu programa. Snažnim programom AgoraEU promicat će se zajedničke vrijednosti, uključujući demokraciju, jednakost i vladavinu prava te podupirati europska kulturna raznolikost, njezin audiovizualni i kreativni sektor, slobodu medija i sudjelovanje civilnog društva.

Poticanje blagostanja kroz konkurentnost, istraživanje i inovacije

Novi Europski fond za konkurentnost vrijedan 409 milijardi EUR ulagat će u strateške tehnologije u korist cijelog jedinstvenog tržišta, kako glase i preporuke Lettinog i Draghijevog izvješća. Fond koji djeluje u skladu s jednim pravilnikom i nudi jedinstveni pristupnik za financiranje podnositelja zahtjeva, pojednostavnit će i ubrzati financiranje sredstvima EU-a te potaknuti privatna i javna ulaganja. Svoju će potporu usmjeriti na četiri područja:

čista tranzicija i dekarbonizacija;

digitalna tranzicija;

zdravlje, biotehnologija, poljoprivreda i biogospodarstvo;

obrana i svemir.

Fond će maksimalno povećati učinak svakog potrošenog eura iz privatnog novca.

Blisko povezan s Europskim fondom za konkurentnost, poznati istraživački okvir EU-a i njegov vodeći program Obzor Europa u vrijednosti od 175 milijardi EUR i dalje će financirati vrhunske inovacije.

Programom Obzor Europa i Fondom za konkurentnost pružit će se potpora za cjelokupno ulaganje u projekt (od faze osmišljavanja do rasta) te će se smanjiti troškovi za potencijalne korisnike i vrijeme potrebno za isplatu.

Zaštita ljudi, izgradnja pripravnosti i otpornosti za suočavanje s novim izazovima

Dugoročnim proračunom Europi će se osigurati brži, učinkovitiji i fleksibilniji alati za podnošenje bilo kakvih šokova te za odgovaranje na nove izazove. Nastavit će jačati otpornost Europe financiranjem Unije pripravnosti i pripremom za sve faze upravljanja krizama: od prevencije do odgovora na krize i samog oporavka. Komisija predlaže novi namjenski krizni mehanizam s kapacitetom od gotovo 400 milijardi EUR zajmova državama članicama koji bi se aktivirali u slučaju ozbiljnih kriza u Uniji. Kroz nacionalna i regionalna partnerstva podupirat će se ulaganja i reforme u svim područjima pripravnosti i upravljanja krizama. Pričuva za poljoprivredu po potrebi će podupirati poljoprivrednike i stabilizirati tržišta.

Europski fond za konkurentnost povećat će i pripravnost i stratešku autonomiju EU-a u ključnim sektorima i tehnologijama razvojem industrijskih kapaciteta i financiranjem �najsuvremenijih tehnologija. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i potpora Unije u zdravstvenim krizama dodatno će se ojačati uključivanjem pripravnosti u području zdravlja.

Štitimo Europe

Dugoročni proračun pomoći će u izgradnji europske obrambene unije koja se može zaštititi, ostati povezana i djelovati brzo kad god je to potrebno. Iz okvira za obranu i svemir Europskog fonda za konkurentnost dodijelit će se 131 milijarda EUR za potporu ulaganjima u obranu, sigurnost i svemir. Ovo je pet puta više sredstava na razini EU-a u usporedbi s prethodnim VFO-om. Države članice i regije moći će u svojim nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva na dobrovoljnoj osnovi i u skladu s regionalnim potrebama i prioritetima podupirati projekte povezane s obranom. Komponenta vojne mobilnosti Instrumenta za povezivanje Europe bit će deseterostruko umnožena. Podupirat će se ulaganja u infrastrukturu dvojne namjene zajedno s civilnim ulaganjima te će se pridonijeti znatnom poticanju razvoja kibernetičke sigurnosti, infrastrukture i obrane općenito. Kako bi se povećala energetska sigurnost, Instrumentom za povezivanje Europe osigurat će se financiranje prekograničnih energetskih i prometnih projekata.

Novim proračunom predviđa se i povećanje sredstava za upravljanje migracijama, jačanje vanjskih granica EU-a i jačanje unutarnje sigurnosti.

Dodijelit će se 34 milijarde EUR, čime se utrostruči financiranje u odnosu na prethodni VFO. Države članice dobit će potporu Unije kako bi brzo i učinkovito odgovorile na razvoj događaja na terenu. Tim će se sredstvima pomoći državama članicama da ojačaju kapacitete za provedbu zakonodavstva na internetu i izvan njega, a službenici graničnog nadzora opremit će se odgovarajućim alatima za zaštitu vanjskih granica kako bi se uveo pravedan i čvrst sustav upravljanja migracijama u okviru Pakta o migracijama i azilu.

Izgradnja partnerstava za snažniju Europu u svijetu

Ovaj novi Višegodišnji financijski okvir predviđa i pojačano vanjsko djelovanje kako bi se uskladilo sa strateškim pristupom proširenju, partnerstvima i diplomaciji koji je u većoj mjeri usmjeren na vrijednosti i učinkovitiji, u skladu sa strateškim interesima EU-a.

Kako bi se pojednostavnilo financiranje vanjskog djelovanja, Globalna Europa u vrijednosti od 200 milijardi EUR za razdoblje od 2028. do 2034. maksimalno će povećati učinak na terenu i povećati vidljivost vanjskog djelovanja EU-a u partnerskim državama. Njime će se omogućiti da se iz proračuna EU-a poveća potpora zemljama kandidatkinjama i pripremi za njihovo pristupanje. Taj će instrument imati namjenski rezervni kapacitet od 15 milijardi EUR za odgovor na nove krize i nepredviđene potrebe.

Kao podrška nepokolebljivoj potpori Unije Ukrajini, u razdoblju od 2028. do 2034. za Ukrajinu bi se moglo mobilizirati 100 milijardi EUR. Potpora Ukrajini imat će koristi od određenog stupnja fleksibilnosti s obzirom na razmjer i nepredvidivost potreba. Potpora operacijama s vojnom dimenzijom ostaje obuhvaćena Europskim instrumentom mirovne pomoći.

Predloženim novim proračunom nastavit će se financirati i djelovanja u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike u ukupnom iznosu od 3,4 milijarde EUR kako bi se nastavilo doprinositi ciljevima EU-a u pogledu očuvanja mira, jačanja međunarodne sigurnosti, promicanja međunarodne suradnje te razvoja i učvršćivanja demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Nova vlastita sredstva u skladu s našim zajedničkim ambicijama

Kako bi osigurala sredstva za vlastito djelovanje, Europa se mora opremiti modernim i raznolikim izvorima prihoda. Time će se kreirati sredstva za financiranje prioriteta uz otplatu zajmova EU-a u okviru instrumenta NextGenerationEU te ograničavanje nacionalnih doprinosa proračunu EU-a. U tu svrhu Komisija predstavlja pet novih vlastitih sredstava:

Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih od ETS1 ide u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 9,6 milijardi EUR godišnje.

Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih CBAM-om uplaćuje se u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 1,4 milijarde EUR godišnje.

Vlastita sredstva koja se temelje na nenaplaćenom e-otpadu primjenom jedinstvene stope na masu neprikupljenog e-otpada. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 15 milijardi EUR godišnje.

Vlastita sredstva od trošarina na duhan temeljena na najnižoj stopi trošarine koja se naplaćuje na duhanske proizvode za svaku državu članicu. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 11,2 milijarde EUR godišnje.

Korporativna sredstva za Europu (CORE) koja čine godišnji paušalni doprinos poduzeća, osim malih i srednjih poduzeća, koja posluju i prodaju u EU-u s neto godišnjim prometom od najmanje 100 milijuna EUR. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 6,8 milijardi EUR godišnje.

Procjenjuje se da će se kroz ovih pet novih vlastitih sredstava i ostale elemente danas predloženog paketa vlastitih sredstava ostvariti prihodi u iznosu od približno 58,5 milijardi EUR godišnje (u cijenama iz 2025.).

Idući koraci

Države članice raspravljat će u Vijeću o odluci o budućem dugoročnom proračunu i sustavu prihoda EU-a. Za donošenje Uredbe o VFO-u potrebna je jednoglasna odluka nakon suglasnosti Europskog parlamenta. Za neke elemente prihodovne strane (posebno nova vlastita sredstva) potrebna je jednoglasna odluka Vijeća i odobrenje država članica u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi podržala brz dogovor.

Dodatne informacije

Pitanja i odgovori

Internetske stranice o idućem Višegodišnjem financijskom okviru 2028. – 2034.

Internetske stranice o proračunu EU-a

Internetske stranice o instrumentu NextGenerationEU

Source: Europska komisija predstavila ambiciozni europski proračun od 2028. do 2034.

Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr

[Europska komisija predstavila ambiciozni europski proračun od 2028. do 2034.]

#7

Natječaji / [Natječaji]Europska komisija p...

Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Srpanj 18, 2025, 06:10:46 PRIJEPODNE

Europska komisija predstavila ambiciozni europski proračun od 2028. do 2034.

Europska komisija danas je predstavila svoj prijedlog ambicioznog i dinamičnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji iznosi gotovo 2 bilijuna EUR (odnosno prosječno 1,26 % bruto nacionalnog dohotka EU-a od 2028. do 2034.). Ovim će se okvirom Europi osigurati dugoročni proračun za ulaganja u skladu s njezinim ambicijama da u sljedećem desetljeću bude neovisno, prosperitetno, sigurno i uspješno društvo i gospodarstvo.

Europa se suočava sa sve više izazova u brojnim područjima kao što su sigurnost, obrana, konkurentnost, migracije, energetika i otpornost na klimatske promjene. One nisu privremene, već odražavaju sustavne geopolitičke i gospodarske promjene koje zahtijevaju snažan odgovor usmjeren na budućnost.

Komisija zato predlaže temeljito preoblikovanje proračuna EU-a kako bi on bio jednostavniji, fleksibilniji i učinkovitiji. Time će se znatno povećati kapacitet EU-a za provedbu ključnih politika, uz istodobnu sposobnost praćenja novih prioriteta i prioriteta u nastajanju. Proračun i dalje nastavlja podupirati ljude, poduzeća, države članice, regije, partnere i – prije svega – zajedničku budućnost Unije.

Za moderni proračun EU-a potrebni su modernizirani i stabilni izvori prihoda. Zbog toga Komisija predlaže i nova vlastita sredstva te prilagodbu postojećih, čime će se smanjiti pritisak na nacionalne proračune i generirati 58,5 milijardi EUR godišnje.

Predsjednica Komisije von der Leyen izjavila je: ,,Naš novi dugoročni proračun pomoći će zaštititi europske građane, ojačati europski socijalni model i našu europsku industriju. U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, proračun će Europi omogućiti da oblikuje vlastitu sudbinu, u skladu s vlastitom vizijom i idealima. Proračun kojim se podupiru mir i blagostanje te promiču naše vrijednosti najbolji je alat koji nam je na raspolaganju u ovim nesigurnim vremenima."

Ključne značajke novog VFO-a

Veća fleksibilnost za cijeli proračun, kako bi Europa mogla djelovati i brzo reagirati kada se okolnosti neočekivano promijene ili kada je potrebno odgovoriti na nove prioritete.

Jednostavniji i usklađeniji financijski programi EU-a kako bi građani i poduzeća mogli lako pronaći mogućnosti financiranja i pristupiti im.

Proračun prilagođen lokalnim potrebama, s nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva koji se temelje na ulaganjima i reformama, s ciljanim učinkom tamo gdje je najvažnije te bržom i fleksibilnijom potporom za veću gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u cijeloj Uniji.

Snažni poticaj konkurentnosti kako bi Europa osigurala lance opskrbe, proširila inovacije i predvodila globalnu utrku za čistu i pametnu tehnologiju.

Uravnoteženi paket novih vlastitih sredstava kojim se osiguravaju odgovarajući prihodi za naše prioritete i istodobno smanjuje pritisak na nacionalne javne financije.

Prijedlog Komisije osmišljen je kako bi se financiranje EU-a usmjeravalo kroz političke prioritete Unije, čime se ostvaruju rezultati koje nacionalni proračuni ne mogu postići sami.

Ulaganje u ljude, države članice i regije

Novim dugoročnim proračunom objedinit će se fondovi EU-a koje provode države članice i regije u okviru jedne usklađene strategije, u čijem su središtu kohezijska i poljoprivredna politika. Ta će se strategija provoditi putem nacionalnih i regionalnih planova partnerstva, jednostavnijih i prilagođenijih, kako bi se maksimalno povećao učinak svakog eura. Jedinstveni plan za svaku državu članicu kojim se objedinjuju sve relevantne mjere potpore – bilo za radnike, poljoprivrednike ili ribare, gradove ili ruralna područja, regije ili nacionalnu razinu – osigurava snažniji učinak i mnogo učinkovitiju upotrebu europskih sredstava.

To je najučinkovitiji način pružanja potpore područjima i lokalnim zajednicama Unije. Njime se postiže istinsko pojednostavnjenje, kako za javna tijela tako i za izravne korisnike.

Planovi će služiti za poticanje konvergencije i smanjivanje regionalnih razlika. Njima će se utvrditi ulaganja i reforme kako bi se bolje odgovorilo na buduće izazove s kojima se suočavaju države članice i naše regije.

Ovi će se planovi osmišljavati i provoditi kroz blisku suradnju Komisije, država članica, regija, lokalnih zajednica, kao i ostalih relevantnih dionika. Svaka država članica imat će pristup istom iznosu sredstava kao i danas.

Osim toga, postojat će obvezni minimalni iznos za slabije razvijene regije, kao i zaštitna mjera kojom će se osigurati da će za njih ukupno primiti barem onoliko financijskih sredstava koliko i u okviru trenutačne kohezijske omotnice.

Potpora dohotku za poljoprivrednike i ribare bit će namjenska, uključujući mjere za zaštitu okoliša, ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, potporu mladim poljoprivrednicima i alate za upravljanje rizicima. Pravila financiranja za poljoprivredu i ruralne zajednice bit će jednostavnija, među ostalim i u pogledu plaćanja, kontrola i revizija.

Novim planovima podupirat će se kvalitetno zapošljavanje, vještine i socijalna uključenost u svim državama članicama, regijama i sektorima. Doprinijet će promicanju jednakih mogućnosti za sve, podupiranju snažnih mreža socijalne sigurnosti, poticanju socijalne uključenosti, međugeneracijske pravednosti i borbi protiv siromaštva. Kroz 14 % nacionalnih dodijeljenih sredstava morat će se financirati reforme i ulaganja kojima se poboljšavaju vještine, suzbija siromaštvo, promiče socijalna uključenost i potiču ruralna područja.

Poštovanje vladavine prava i dalje će biti bezuvjetno. Uredbom o uvjetovanosti i dalje će se štititi cijeli proračun EU-a od povreda vladavine prava. Nacionalni i regionalni planovi partnerstava sadržavat će dodatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da države članice poštuju načela vladavine prava i Povelju o temeljnim pravima.

Povećat će se transparentnost i provjera korisnika proračuna EU-a. Informacije o primateljima sredstava EU-a objavljivat će se u centraliziranoj bazi podataka.

Poticanje obrazovanja i demokratskih vrijednosti

Povećanje ulaganja u vještine ključno je kako bi se učenicima, studentima i radnicima u EU-u pomoglo da za sebe pronađu nove mogućnosti. Ulaganje u ljude znači i podršku aktivnom građanskom djelovanju te zaštitu umjetničke i kulturne slobode. Dugoročnim proračunom nastavit će se ulagati u područja vještina, kulture, medija i vrijednosti. Ojačani program Erasmus+ bit će okosnica Unije vještina. Obrazovna mobilnost, solidarnost te uključivost i dalje će biti u središtu programa. Snažnim programom AgoraEU promicat će se zajedničke vrijednosti, uključujući demokraciju, jednakost i vladavinu prava te podupirati europska kulturna raznolikost, njezin audiovizualni i kreativni sektor, slobodu medija i sudjelovanje civilnog društva.

Poticanje blagostanja kroz konkurentnost, istraživanje i inovacije

Novi Europski fond za konkurentnost vrijedan 409 milijardi EUR ulagat će u strateške tehnologije u korist cijelog jedinstvenog tržišta, kako glase i preporuke Lettinog i Draghijevog izvješća. Fond koji djeluje u skladu s jednim pravilnikom i nudi jedinstveni pristupnik za financiranje podnositelja zahtjeva, pojednostavnit će i ubrzati financiranje sredstvima EU-a te potaknuti privatna i javna ulaganja. Svoju će potporu usmjeriti na četiri područja:

čista tranzicija i dekarbonizacija;

digitalna tranzicija;

zdravlje, biotehnologija, poljoprivreda i biogospodarstvo;

obrana i svemir.

Fond će maksimalno povećati učinak svakog potrošenog eura iz privatnog novca.

Blisko povezan s Europskim fondom za konkurentnost, poznati istraživački okvir EU-a i njegov vodeći program Obzor Europa u vrijednosti od 175 milijardi EUR i dalje će financirati vrhunske inovacije.

Programom Obzor Europa i Fondom za konkurentnost pružit će se potpora za cjelokupno ulaganje u projekt (od faze osmišljavanja do rasta) te će se smanjiti troškovi za potencijalne korisnike i vrijeme potrebno za isplatu.

Zaštita ljudi, izgradnja pripravnosti i otpornosti za suočavanje s novim izazovima

Dugoročnim proračunom Europi će se osigurati brži, učinkovitiji i fleksibilniji alati za podnošenje bilo kakvih šokova te za odgovaranje na nove izazove. Nastavit će jačati otpornost Europe financiranjem Unije pripravnosti i pripremom za sve faze upravljanja krizama: od prevencije do odgovora na krize i samog oporavka. Komisija predlaže novi namjenski krizni mehanizam s kapacitetom od gotovo 400 milijardi EUR zajmova državama članicama koji bi se aktivirali u slučaju ozbiljnih kriza u Uniji. Kroz nacionalna i regionalna partnerstva podupirat će se ulaganja i reforme u svim područjima pripravnosti i upravljanja krizama. Pričuva za poljoprivredu po potrebi će podupirati poljoprivrednike i stabilizirati tržišta.

Europski fond za konkurentnost povećat će i pripravnost i stratešku autonomiju EU-a u ključnim sektorima i tehnologijama razvojem industrijskih kapaciteta i financiranjem �najsuvremenijih tehnologija. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i potpora Unije u zdravstvenim krizama dodatno će se ojačati uključivanjem pripravnosti u području zdravlja.

Štitimo Europe

Dugoročni proračun pomoći će u izgradnji europske obrambene unije koja se može zaštititi, ostati povezana i djelovati brzo kad god je to potrebno. Iz okvira za obranu i svemir Europskog fonda za konkurentnost dodijelit će se 131 milijarda EUR za potporu ulaganjima u obranu, sigurnost i svemir. Ovo je pet puta više sredstava na razini EU-a u usporedbi s prethodnim VFO-om. Države članice i regije moći će u svojim nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva na dobrovoljnoj osnovi i u skladu s regionalnim potrebama i prioritetima podupirati projekte povezane s obranom. Komponenta vojne mobilnosti Instrumenta za povezivanje Europe bit će deseterostruko umnožena. Podupirat će se ulaganja u infrastrukturu dvojne namjene zajedno s civilnim ulaganjima te će se pridonijeti znatnom poticanju razvoja kibernetičke sigurnosti, infrastrukture i obrane općenito. Kako bi se povećala energetska sigurnost, Instrumentom za povezivanje Europe osigurat će se financiranje prekograničnih energetskih i prometnih projekata.

Novim proračunom predviđa se i povećanje sredstava za upravljanje migracijama, jačanje vanjskih granica EU-a i jačanje unutarnje sigurnosti.

Dodijelit će se 34 milijarde EUR, čime se utrostruči financiranje u odnosu na prethodni VFO. Države članice dobit će potporu Unije kako bi brzo i učinkovito odgovorile na razvoj događaja na terenu. Tim će se sredstvima pomoći državama članicama da ojačaju kapacitete za provedbu zakonodavstva na internetu i izvan njega, a službenici graničnog nadzora opremit će se odgovarajućim alatima za zaštitu vanjskih granica kako bi se uveo pravedan i čvrst sustav upravljanja migracijama u okviru Pakta o migracijama i azilu.

Izgradnja partnerstava za snažniju Europu u svijetu

Ovaj novi Višegodišnji financijski okvir predviđa i pojačano vanjsko djelovanje kako bi se uskladilo sa strateškim pristupom proširenju, partnerstvima i diplomaciji koji je u većoj mjeri usmjeren na vrijednosti i učinkovitiji, u skladu sa strateškim interesima EU-a.

Kako bi se pojednostavnilo financiranje vanjskog djelovanja, Globalna Europa u vrijednosti od 200 milijardi EUR za razdoblje od 2028. do 2034. maksimalno će povećati učinak na terenu i povećati vidljivost vanjskog djelovanja EU-a u partnerskim državama. Njime će se omogućiti da se iz proračuna EU-a poveća potpora zemljama kandidatkinjama i pripremi za njihovo pristupanje. Taj će instrument imati namjenski rezervni kapacitet od 15 milijardi EUR za odgovor na nove krize i nepredviđene potrebe.

Kao podrška nepokolebljivoj potpori Unije Ukrajini, u razdoblju od 2028. do 2034. za Ukrajinu bi se moglo mobilizirati 100 milijardi EUR. Potpora Ukrajini imat će koristi od određenog stupnja fleksibilnosti s obzirom na razmjer i nepredvidivost potreba. Potpora operacijama s vojnom dimenzijom ostaje obuhvaćena Europskim instrumentom mirovne pomoći.

Predloženim novim proračunom nastavit će se financirati i djelovanja u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike u ukupnom iznosu od 3,4 milijarde EUR kako bi se nastavilo doprinositi ciljevima EU-a u pogledu očuvanja mira, jačanja međunarodne sigurnosti, promicanja međunarodne suradnje te razvoja i učvršćivanja demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Nova vlastita sredstva u skladu s našim zajedničkim ambicijama

Kako bi osigurala sredstva za vlastito djelovanje, Europa se mora opremiti modernim i raznolikim izvorima prihoda. Time će se kreirati sredstva za financiranje prioriteta uz otplatu zajmova EU-a u okviru instrumenta NextGenerationEU te ograničavanje nacionalnih doprinosa proračunu EU-a. U tu svrhu Komisija predstavlja pet novih vlastitih sredstava:

Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih od ETS1 ide u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 9,6 milijardi EUR godišnje.

Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih CBAM-om uplaćuje se u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 1,4 milijarde EUR godišnje.

Vlastita sredstva koja se temelje na nenaplaćenom e-otpadu primjenom jedinstvene stope na masu neprikupljenog e-otpada. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 15 milijardi EUR godišnje.

Vlastita sredstva od trošarina na duhan temeljena na najnižoj stopi trošarine koja se naplaćuje na duhanske proizvode za svaku državu članicu. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 11,2 milijarde EUR godišnje.

Korporativna sredstva za Europu (CORE) koja čine godišnji paušalni doprinos poduzeća, osim malih i srednjih poduzeća, koja posluju i prodaju u EU-u s neto godišnjim prometom od najmanje 100 milijuna EUR. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 6,8 milijardi EUR godišnje.

Procjenjuje se da će se kroz ovih pet novih vlastitih sredstava i ostale elemente danas predloženog paketa vlastitih sredstava ostvariti prihodi u iznosu od približno 58,5 milijardi EUR godišnje (u cijenama iz 2025.).

Idući koraci

Države članice raspravljat će u Vijeću o odluci o budućem dugoročnom proračunu i sustavu prihoda EU-a. Za donošenje Uredbe o VFO-u potrebna je jednoglasna odluka nakon suglasnosti Europskog parlamenta. Za neke elemente prihodovne strane (posebno nova vlastita sredstva) potrebna je jednoglasna odluka Vijeća i odobrenje država članica u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi podržala brz dogovor.

Dodatne informacije

Pitanja i odgovori

Internetske stranice o idućem Višegodišnjem financijskom okviru 2028. – 2034.

Internetske stranice o proračunu EU-a

Internetske stranice o instrumentu NextGenerationEU

Source: Europska komisija predstavila ambiciozni europski proračun od 2028. do 2034.

Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr

[Odluka o financiranju u okviru Poziva ,,Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći u HR NUTS 2 Regiji Panonska Hrvatska"]

#8

Natječaji / [Natječaji]Odluka o financiran...

Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Srpanj 18, 2025, 06:10:46 PRIJEPODNE

Odluka o financiranju u okviru Poziva ,,Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći u HR NUTS 2 Regiji Panonska Hrvatska"

Dana 10. srpnja 2025. godine Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Posredničko tijelo razine 1 Programa ,,Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.", donijelo je Odluku o financiranju dva projekta ukupne vrijednosti 14.732.781,17 EUR, od kojih bespovratna sredstva iznose 14.732.781,17 EUR, u okviru Poziva na dostavu projektnog prijedloga ,,Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći u HR NUTS 2 Regiji Panonska Hrvatska" (SF.7.4.13.06.) koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda plus.

Odluku o financiranju možete preuzeti OVDJE.

Source: Odluka o financiranju u okviru Poziva ,,Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći u HR NUTS 2 Regiji Panonska Hrvatska"

Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr

[Odluka o financiranju u okviru Poziva ,,Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći u HR NUTS 2 Regiji Panonska Hrvatska"]

#9

Natječaji / [Natječaji]Odluka o financiran...

Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Srpanj 18, 2025, 05:09:14 PRIJEPODNE

Odluka o financiranju u okviru Poziva ,,Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći u HR NUTS 2 Regiji Panonska Hrvatska"

Dana 10. srpnja 2025. godine Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Posredničko tijelo razine 1 Programa ,,Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.", donijelo je Odluku o financiranju dva projekta ukupne vrijednosti 14.732.781,17 EUR, od kojih bespovratna sredstva iznose 14.732.781,17 EUR, u okviru Poziva na dostavu projektnog prijedloga ,,Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći u HR NUTS 2 Regiji Panonska Hrvatska" (SF.7.4.13.06.) koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda plus.

Odluku o financiranju možete preuzeti OVDJE.

Source: Odluka o financiranju u okviru Poziva ,,Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći u HR NUTS 2 Regiji Panonska Hrvatska"

Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr

[VAŽNO! Izmjena natječajne dokumentacije za Poziv na dostavu projektnog prijedloga ,,Unapređenje zapošljivosti kroz stručnu praksu u visokom obrazovanju"]

#10

Natječaji / [Natječaji]VAŽNO! Izmjena natj...

Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Srpanj 18, 2025, 05:09:14 PRIJEPODNE

VAŽNO! Izmjena natječajne dokumentacije za Poziv na dostavu projektnog prijedloga ,,Unapređenje zapošljivosti kroz stručnu praksu u visokom obrazovanju"

Dana 15. srpnja 2025. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Posredničko tijelo razine 1, objavilo je Izmjene natječajne dokumentacije u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga ,,Unapređenje zapošljivosti kroz stručnu praksu u visokom obrazovanju" koje se odnose na izmjene Obrasca 4 – Popis studija.

Informacije o izmjenama nalaze se u dokumentu ,,Prikaz 2. izmjena".

Napominjemo kako je Prijavitelj obvezan poštovati sve izmjene i dopune natječajne dokumentacije u skladu s točkom 4.7. Izmjene i dopune Poziva na dostavu projektnih prijedloga.
Detaljnije informacije dostupne su na sljedećoj POVEZNICI.

Source: VAŽNO! Izmjena natječajne dokumentacije za Poziv na dostavu projektnog prijedloga ,,Unapređenje zapošljivosti kroz stručnu praksu u visokom obrazovanju"

Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr