- Welcome to Forum.
Forum
Novi Postovi
Natječaji / [Natječaji]VAŽNO! Obavijest o ...
Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Danas u 08:03:41 POSLIJEPODNENastavno na obavijest o otkazivanju dijela postupka od 2. veljače 2026. godine te zaprimanju novih projektnih prijedloga u okviru Poziva ,,Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport" (SF.3.4.08.07.), ovim putem Vas obavještavamo da je provedeno manje tehničko usklađenje predmetnog Poziva te je njegova nova inačica danas, 27. ožujka 2026. godine, objavljena u sustavu eKohezija.
Prijavitelji koji su 2. veljače 2026. godine podnijeli projektni prijedlog, a čija je prijava odbijena ili nije uspješno zaprimljena, mogu svoju prijavu prekopirati u novu inačicu Poziva klikom na opciju ,,Kopiraj prijavni obrazac". Prijavitelji koji podnose novi projektni prijedlog morat će ispuniti novi prijavni obrazac.
Ponovno zaprimanje projektnih prijedloga u okviru Poziva ,,Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport" (SF.3.4.08.07.) bit će omogućeno u četvrtak, 9. travnja 2026. u 10.00 sati. Svi projektni prijedlozi zaprimljeni prije navedenog vremena neće se smatrati prihvatljivima te se neće dalje razmatrati u postupku dodjele bespovratnih sredstava.
Source: VAŽNO! Obavijest o objavi nove inačice Poziva ,,Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti u sport"
Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr
Natječaji / [Natječaji]34,6 milijardi eura...
Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Ožujak 25, 2026, 06:44:27 POSLIJEPODNE
Države članice uspješno su reprogramirale 34,6 milijardi eura u svojim fondovima kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027. za najhitnije strateške prioritete EU-a. To uključuje poticanje konkurentnosti, poboljšanje obrane i civilne pripravnosti, promicanje cjenovno pristupačnog i održivog stanovanja, poboljšanje otpornosti vodoopskrbe i poboljšanje energetske povezanosti.
Ta promjena u financiranju EU-a ojačat će konkurentnost Europe, povećati njezinu sigurnost i pripravnost, osigurati opskrbu energijom, učiniti svakodnevni život građana cjenovno pristupačnijim i povećati tehnološku neovisnost Europe. Reprogramiranim sredstvima poduprijet će se i razvoj vještina u području civilne pripravnosti, obrane i kibersigurnosti te poduprijeti proces dekarbonizacije.
Razvoj strateških prioriteta
Zahvaljujući ugrađenoj fleksibilnosti kohezijske politike države članice mogu prilagoditi svoje prioritete ulaganja tijekom provedbenog razdoblja 2021. 2027., posebno u okviru regulatornog preispitivanja u sredini programskog razdoblja predviđenog za 2025. Međutim, kao odgovor na geopolitičko okruženje koje se brzo mijenja od pokretanja kohezijskih programa za razdoblje 2021. 2027. Komisija je u travnju 2025. predložila da se države članice i regije potaknu na preusmjeravanje ulaganja na nove strateške prioritete. Pružanjem financijskih poticaja, pojednostavnjenjem pravila politike i produljenjem razdoblja provedbe izmijenjenih programa države članice i regije potaknute su da prilagode svoje planove ulaganja za posljednje godine razdoblja provedbe kako bi bolje odgovorile na nove potrebe i prioritete. Taj postupak obuhvaća Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Fond za pravednu tranziciju, i Europski socijalni fond plus.
Od donošenja prijedloga od strane suzakonodavaca Komisija je u rujnu 2025. odobrila izmjene 186 nacionalnih i regionalnih kohezijskih programa u 25 država članica, kojima se nacionalna, regionalna i lokalna ulaganja usklađuju s prioritetima EU-a. Ta preraspodijeljena sredstva čine gotovo 10 % proračuna kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027., koji je obuhvaćen preispitivanjem u sredini programskog razdoblja.
Preraspodijeljena sredstva za strateške prioritete
- 15,2 milijarde eura za poticanje konkurentnosti s pomoću ključnih tehnologija, inovacija i razvoja vještina.
- 11,9 milijardi eura za jačanje obrambenih industrijskih kapaciteta, vojne mobilnosti te civilne pripravnosti i razvoja vještina.
- 3,3 milijarde eura za cjenovno pristupačno i održivo stanovanje, čime se podupire socijalna uključenost.
- 3,1 milijarda eura za otpornost vodoopskrbe, jačanje održivog upravljanja resursima.
- 1,2 milijarde eura za povećanje energetske sigurnosti i dekarbonizacije industrije, čime se podupiru kvalitetna radna mjesta u zelenoj tranziciji.
Države članice i regije koje su reprogramirale sredstva za nove strateške prioritete EU-a imaju koristi od povećanog pretfinanciranja za pokretanje projekata i više stope sufinanciranja projekata regionalnog razvoja od strane EU-a kako bi se smanjio pritisak na nacionalne proračune.
Još povoljniji tretman ponuđen je regijama koje graniče s Rusijom, Bjelarusom i Ukrajinom, koje su se od početka agresivnog rata Rusije 2022. suočile sa znatnim izazovima.
Preispitivanje u sredini programskog razdoblja pokazalo je sposobnost kohezijske politike da se brzo prilagodi novim okolnostima. Budući da su izmjene programa sada donesene, naglasak će se preusmjeriti na provedbu u državama članicama i regijama. Komisija će blisko surađivati s upravljačkim tijelima kako bi osigurala učinkovito ostvarivanje strateških prioriteta.
Source: 34,6 milijardi eura iz fondova kohezijske politike preraspodijeljeno za rješavanje strateških prioriteta EU-a
Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr
Natječaji / [Natječaji]34,6 milijardi eura...
Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Ožujak 25, 2026, 06:31:06 POSLIJEPODNEDržave članice uspješno su reprogramirale 34,6 milijardi eura u svojim fondovima kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027. za najhitnije strateške prioritete EU-a. To uključuje poticanje konkurentnosti, poboljšanje obrane i civilne pripravnosti, promicanje cjenovno pristupačnog i održivog stanovanja, poboljšanje otpornosti vodoopskrbe i poboljšanje energetske povezanosti.
Ta promjena u financiranju EU-a ojačat će konkurentnost Europe, povećati njezinu sigurnost i pripravnost, osigurati opskrbu energijom, učiniti svakodnevni život građana cjenovno pristupačnijim i povećati tehnološku neovisnost Europe. Reprogramiranim sredstvima poduprijet će se i razvoj vještina u području civilne pripravnosti, obrane i kibersigurnosti te poduprijeti proces dekarbonizacije.
Razvoj strateških prioriteta
Zahvaljujući ugrađenoj fleksibilnosti kohezijske politike države članice mogu prilagoditi svoje prioritete ulaganja tijekom provedbenog razdoblja 2021. 2027., posebno u okviru regulatornog preispitivanja u sredini programskog razdoblja predviđenog za 2025. Međutim, kao odgovor na geopolitičko okruženje koje se brzo mijenja od pokretanja kohezijskih programa za razdoblje 2021. 2027. Komisija je u travnju 2025. predložila da se države članice i regije potaknu na preusmjeravanje ulaganja na nove strateške prioritete. Pružanjem financijskih poticaja, pojednostavnjenjem pravila politike i produljenjem razdoblja provedbe izmijenjenih programa države članice i regije potaknute su da prilagode svoje planove ulaganja za posljednje godine razdoblja provedbe kako bi bolje odgovorile na nove potrebe i prioritete. Taj postupak obuhvaća Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Fond za pravednu tranziciju, i Europski socijalni fond plus.
Od donošenja prijedloga od strane suzakonodavaca Komisija je u rujnu 2025. odobrila izmjene 186 nacionalnih i regionalnih kohezijskih programa u 25 država članica, kojima se nacionalna, regionalna i lokalna ulaganja usklađuju s prioritetima EU-a. Ta preraspodijeljena sredstva čine gotovo 10 % proračuna kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027., koji je obuhvaćen preispitivanjem u sredini programskog razdoblja.
Preraspodijeljena sredstva za strateške prioritete
- 15,2 milijarde eura za poticanje konkurentnosti s pomoću ključnih tehnologija, inovacija i razvoja vještina.
- 11,9 milijardi eura za jačanje obrambenih industrijskih kapaciteta, vojne mobilnosti te civilne pripravnosti i razvoja vještina.
- 3,3 milijarde eura za cjenovno pristupačno i održivo stanovanje, čime se podupire socijalna uključenost.
- 3,1 milijarda eura za otpornost vodoopskrbe, jačanje održivog upravljanja resursima.
- 1,2 milijarde eura za povećanje energetske sigurnosti i dekarbonizacije industrije, čime se podupiru kvalitetna radna mjesta u zelenoj tranziciji.
Države članice i regije koje su reprogramirale sredstva za nove strateške prioritete EU-a imaju koristi od povećanog pretfinanciranja za pokretanje projekata i više stope sufinanciranja projekata regionalnog razvoja od strane EU-a kako bi se smanjio pritisak na nacionalne proračune.
Još povoljniji tretman ponuđen je regijama koje graniče s Rusijom, Bjelarusom i Ukrajinom, koje su se od početka agresivnog rata Rusije 2022. suočile sa znatnim izazovima.
Preispitivanje u sredini programskog razdoblja pokazalo je sposobnost kohezijske politike da se brzo prilagodi novim okolnostima. Budući da su izmjene programa sada donesene, naglasak će se preusmjeriti na provedbu u državama članicama i regijama. Komisija će blisko surađivati s upravljačkim tijelima kako bi osigurala učinkovito ostvarivanje strateških prioriteta.
Source: 34,6 milijardi eura iz fondova kohezijske politike preraspodijeljeno za rješavanje strateških prioriteta EU-a
Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr
Natječaji / [Natječaji]Ministrica Mikuš Ži...
Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Ožujak 25, 2026, 06:31:06 POSLIJEPODNE
Teme okruglog stola na visokoj razini bile su proširenje Europske unije, rast, konkurentnost i produktivnost.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u Bruxellesu je sudjelovala na konferenciji Future 500 – Champions of Growth, koja je okupila ključne europske političke, financijske i poduzetničke dionike s ciljem poticanja stvaranja sljedeće generacije globalno konkurentnih europskih kompanija.
Ministrica je istaknula kako su ovakva događanja prilika da se od privatnog sektora, javnih institucija, ali i akademske zajednice čuje kako na najbolji način aktivirati tržište kapitala, stvoriti pravni okvir te na neki način potaknuti institucije na ono što je zajednički cilj Europske unije, a to je rast konkurentnost.
,,Nepobitno je da Europska unija treba napraviti daljnje korake kako bi tehnološki unaprijedila poslovanje svog gospodarstva i kako bi sustigla sve one koji na globalnoj razini brže rastu. Današnja konferencija prilika je da na izravan način od dionika koji sudjeluju u gospodarskoj aktivnosti čujemo što je sve potrebno napraviti kako bi se stvorili preduvjeti za kompanije da se u Europi osnivaju, razvijaju, šire na druga tržišta, ali najvažnije od svega, i ostanu ovdje", izjavila je ministrica Mikuš Žigman.
Istaknula je kako su europski fondovi iznimno koristan alat za ulaganja kakva akteri konferencije zazivaju, pogotovo u segmentu poticanja inovacija, istraživanja i razvoja, jer upravo ulaganja u nove proizvode i usluge koji se plasiraju na tržište daju dodanu vrijednost gospodarstvu.
,,Ono što proizlazi kao poruka s današnjeg dijaloga jest da je potrebno tražiti bolje povezivanje između javnih i privatnih ulaganja, jer na taj način možemo osigurati bolji gospodarski rast", zaključila je ministrica Mikuš Žigman, napomenuvši kako je integracija unutarnjeg tržišta, koja je jedan od glavnih benefita europskih integracija, nešto što treba snažno poticati i na čemu treba graditi konkurentnost Europe u budućnosti.
U sklopu okruglog stola na visokoj razini, na kojem se razgovaralo o proširenju Europske unije, rastu konkurentnosti i produktivnosti, ministrica je istaknula kako Hrvatska danas, zahvaljujući između ostalog i ulaganjima iz EU fondova, iznadprosječno brzo raste te se približava najrazvijenijim državama članicama. Osim toga, Hrvatska danas ima najviši kreditni rejting, najvišu stopu zaposlenosti te nezaposlenost na gotovo prirodnoj razini.
style=""
>
Source: Ministrica Mikuš Žigman na konferenciji Future 500
Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr
Natječaji / [Natječaji]Ministrica Mikuš Ži...
Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Ožujak 25, 2026, 06:28:13 POSLIJEPODNETeme okruglog stola na visokoj razini bile su proširenje Europske unije, rast, konkurentnost i produktivnost.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u Bruxellesu je sudjelovala na konferenciji Future 500 – Champions of Growth, koja je okupila ključne europske političke, financijske i poduzetničke dionike s ciljem poticanja stvaranja sljedeće generacije globalno konkurentnih europskih kompanija.
Ministrica je istaknula kako su ovakva događanja prilika da se od privatnog sektora, javnih institucija, ali i akademske zajednice čuje kako na najbolji način aktivirati tržište kapitala, stvoriti pravni okvir te na neki način potaknuti institucije na ono što je zajednički cilj Europske unije, a to je rast konkurentnost.
,,Nepobitno je da Europska unija treba napraviti daljnje korake kako bi tehnološki unaprijedila poslovanje svog gospodarstva i kako bi sustigla sve one koji na globalnoj razini brže rastu. Današnja konferencija prilika je da na izravan način od dionika koji sudjeluju u gospodarskoj aktivnosti čujemo što je sve potrebno napraviti kako bi se stvorili preduvjeti za kompanije da se u Europi osnivaju, razvijaju, šire na druga tržišta, ali najvažnije od svega, i ostanu ovdje", izjavila je ministrica Mikuš Žigman.
Istaknula je kako su europski fondovi iznimno koristan alat za ulaganja kakva akteri konferencije zazivaju, pogotovo u segmentu poticanja inovacija, istraživanja i razvoja, jer upravo ulaganja u nove proizvode i usluge koji se plasiraju na tržište daju dodanu vrijednost gospodarstvu.
,,Ono što proizlazi kao poruka s današnjeg dijaloga jest da je potrebno tražiti bolje povezivanje između javnih i privatnih ulaganja, jer na taj način možemo osigurati bolji gospodarski rast", zaključila je ministrica Mikuš Žigman, napomenuvši kako je integracija unutarnjeg tržišta, koja je jedan od glavnih benefita europskih integracija, nešto što treba snažno poticati i na čemu treba graditi konkurentnost Europe u budućnosti.
U sklopu okruglog stola na visokoj razini, na kojem se razgovaralo o proširenju Europske unije, rastu konkurentnosti i produktivnosti, ministrica je istaknula kako Hrvatska danas, zahvaljujući između ostalog i ulaganjima iz EU fondova, iznadprosječno brzo raste te se približava najrazvijenijim državama članicama. Osim toga, Hrvatska danas ima najviši kreditni rejting, najvišu stopu zaposlenosti te nezaposlenost na gotovo prirodnoj razini.
style=""
>
Source: Ministrica Mikuš Žigman na konferenciji Future 500
Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr
Natječaji / [Natječaji]Ministrica Mikuš Ži...
Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Ožujak 25, 2026, 06:21:08 POSLIJEPODNETeme okruglog stola na visokoj razini bile su proširenje Europske unije, rast, konkurentnost i produktivnost.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u Bruxellesu je sudjelovala na konferenciji Future 500 – Champions of Growth, koja je okupila ključne europske političke, financijske i poduzetničke dionike s ciljem poticanja stvaranja sljedeće generacije globalno konkurentnih europskih kompanija.
Ministrica je istaknula kako su ovakva događanja prilika da se od privatnog sektora, javnih institucija, ali i akademske zajednice čuje kako na najbolji način aktivirati tržište kapitala, stvoriti pravni okvir te na neki način potaknuti institucije na ono što je zajednički cilj Europske unije, a to je rast konkurentnost.
,,Nepobitno je da Europska unija treba napraviti daljnje korake kako bi tehnološki unaprijedila poslovanje svog gospodarstva i kako bi sustigla sve one koji na globalnoj razini brže rastu. Današnja konferencija prilika je da na izravan način od dionika koji sudjeluju u gospodarskoj aktivnosti čujemo što je sve potrebno napraviti kako bi se stvorili preduvjeti za kompanije da se u Europi osnivaju, razvijaju, šire na druga tržišta, ali najvažnije od svega, i ostanu ovdje", izjavila je ministrica Mikuš Žigman.
Istaknula je kako su europski fondovi iznimno koristan alat za ulaganja kakva akteri konferencije zazivaju, pogotovo u segmentu poticanja inovacija, istraživanja i razvoja, jer upravo ulaganja u nove proizvode i usluge koji se plasiraju na tržište daju dodanu vrijednost gospodarstvu.
,,Ono što proizlazi kao poruka s današnjeg dijaloga jest da je potrebno tražiti bolje povezivanje između javnih i privatnih ulaganja, jer na taj način možemo osigurati bolji gospodarski rast", zaključila je ministrica Mikuš Žigman, napomenuvši kako je integracija unutarnjeg tržišta, koja je jedan od glavnih benefita europskih integracija, nešto što treba snažno poticati i na čemu treba graditi konkurentnost Europe u budućnosti.
U sklopu okruglog stola na visokoj razini, na kojem se razgovaralo o proširenju Europske unije, rastu konkurentnosti i produktivnosti, ministrica je istaknula kako Hrvatska danas, zahvaljujući između ostalog i ulaganjima iz EU fondova, iznadprosječno brzo raste te se približava najrazvijenijim državama članicama. Osim toga, Hrvatska danas ima najviši kreditni rejting, najvišu stopu zaposlenosti te nezaposlenost na gotovo prirodnoj razini.
style=""
>
Source: Ministrica Mikuš Žigman na konferenciji Future 500
Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr
Natječaji / [Natječaji]Ministrica Mikuš Ži...
Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Ožujak 25, 2026, 05:56:57 POSLIJEPODNETeme okruglog stola na visokoj razini bile su proširenje Europske unije, rast, konkurentnost i produktivnost.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u Bruxellesu je sudjelovala na konferenciji Future 500 – Champions of Growth, koja je okupila ključne europske političke, financijske i poduzetničke dionike s ciljem poticanja stvaranja sljedeće generacije globalno konkurentnih europskih kompanija.
Ministrica je istaknula kako su ovakva događanja prilika da se od privatnog sektora, javnih institucija, ali i akademske zajednice čuje kako na najbolji način aktivirati tržište kapitala, stvoriti pravni okvir te na neki način potaknuti institucije na ono što je zajednički cilj Europske unije, a to je rast konkurentnost.
,,Nepobitno je da Europska unija treba napraviti daljnje korake kako bi tehnološki unaprijedila poslovanje svog gospodarstva i kako bi sustigla sve one koji na globalnoj razini brže rastu. Današnja konferencija prilika je da na izravan način od dionika koji sudjeluju u gospodarskoj aktivnosti čujemo što je sve potrebno napraviti kako bi se stvorili preduvjeti za kompanije da se u Europi osnivaju, razvijaju, šire na druga tržišta, ali najvažnije od svega, i ostanu ovdje", izjavila je ministrica Mikuš Žigman.
Istaknula je kako su europski fondovi iznimno koristan alat za ulaganja kakva akteri konferencije zazivaju, pogotovo u segmentu poticanja inovacija, istraživanja i razvoja, jer upravo ulaganja u nove proizvode i usluge koji se plasiraju na tržište daju dodanu vrijednost gospodarstvu.
,,Ono što proizlazi kao poruka s današnjeg dijaloga jest da je potrebno tražiti bolje povezivanje između javnih i privatnih ulaganja, jer na taj način možemo osigurati bolji gospodarski rast", zaključila je ministrica Mikuš Žigman, napomenuvši kako je integracija unutarnjeg tržišta, koja je jedan od glavnih benefita europskih integracija, nešto što treba snažno poticati i na čemu treba graditi konkurentnost Europe u budućnosti.
U sklopu okruglog stola na visokoj razini, na kojem se razgovaralo o proširenju Europske unije, rastu konkurentnosti i produktivnosti, ministrica je istaknula kako Hrvatska danas, zahvaljujući između ostalog i ulaganjima iz EU fondova, iznadprosječno brzo raste te se približava najrazvijenijim državama članicama. Osim toga, Hrvatska danas ima najviši kreditni rejting, najvišu stopu zaposlenosti te nezaposlenost na gotovo prirodnoj razini.
style=""
>
Source: Ministrica Mikuš Žigman na konferenciji Future 500
Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr
Natječaji / [Natječaji]Ministrica Mikuš Ži...
Zadnji post by eufondovi.gov.hr - Ožujak 25, 2026, 05:51:56 POSLIJEPODNETeme okruglog stola na visokoj razini bile su proširenje Europske unije, rast, konkurentnost i produktivnost.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman u Bruxellesu je sudjelovala na konferenciji Future 500 – Champions of Growth, koja je okupila ključne europske političke, financijske i poduzetničke dionike s ciljem poticanja stvaranja sljedeće generacije globalno konkurentnih europskih kompanija.
Ministrica je istaknula kako su ovakva događanja prilika da se od privatnog sektora, javnih institucija, ali i akademske zajednice čuje kako na najbolji način aktivirati tržište kapitala, stvoriti pravni okvir te na neki način potaknuti institucije na ono što je zajednički cilj Europske unije, a to je rast konkurentnost.
,,Nepobitno je da Europska unija treba napraviti daljnje korake kako bi tehnološki unaprijedila poslovanje svog gospodarstva i kako bi sustigla sve one koji na globalnoj razini brže rastu. Današnja konferencija prilika je da na izravan način od dionika koji sudjeluju u gospodarskoj aktivnosti čujemo što je sve potrebno napraviti kako bi se stvorili preduvjeti za kompanije da se u Europi osnivaju, razvijaju, šire na druga tržišta, ali najvažnije od svega, i ostanu ovdje", izjavila je ministrica Mikuš Žigman.
Istaknula je kako su europski fondovi iznimno koristan alat za ulaganja kakva akteri konferencije zazivaju, pogotovo u segmentu poticanja inovacija, istraživanja i razvoja, jer upravo ulaganja u nove proizvode i usluge koji se plasiraju na tržište daju dodanu vrijednost gospodarstvu.
,,Ono što proizlazi kao poruka s današnjeg dijaloga jest da je potrebno tražiti bolje povezivanje između javnih i privatnih ulaganja, jer na taj način možemo osigurati bolji gospodarski rast", zaključila je ministrica Mikuš Žigman, napomenuvši kako je integracija unutarnjeg tržišta, koja je jedan od glavnih benefita europskih integracija, nešto što treba snažno poticati i na čemu treba graditi konkurentnost Europe u budućnosti.
U sklopu okruglog stola na visokoj razini, na kojem se razgovaralo o proširenju Europske unije, rastu konkurentnosti i produktivnosti, ministrica je istaknula kako Hrvatska danas, zahvaljujući između ostalog i ulaganjima iz EU fondova, iznadprosječno brzo raste te se približava najrazvijenijim državama članicama. Osim toga, Hrvatska danas ima najviši kreditni rejting, najvišu stopu zaposlenosti te nezaposlenost na gotovo prirodnoj razini.
style=""
>
Source: Ministrica Mikuš Žigman na konferenciji Future 500
Natječaj je objavljen na eufondovi.gov.hr