Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donijelo je 10. veljače 2025. godine Program dodjele državnih potpora za provedbu: Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. Prioritet 3. Razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja te razvoj održivih i zelenih otoka, Specifični cilj: RSO5.2. Poticanje integriranog i uključivog društvenog i gospodarskog razvoja, lokalnog razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u područjima koja nisu urbana.
Više o Programu pročitajte na POVEZNICI.
Ovdje možete preuzeti: Program dodjele državnih potpora za provedbu Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. za otoke
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donijelo je 10. veljače 2025. godine Program dodjele državnih potpora za provedbu: Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. Prioritet 3. Razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja te razvoj održivih i zelenih otoka, Specifični cilj: RSO5.2. Poticanje integriranog i uključivog društvenog i gospodarskog razvoja, lokalnog razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u područjima koja nisu urbana.
Više o Programu pročitajte na POVEZNICI.
Ovdje možete preuzeti: Program dodjele državnih potpora za provedbu Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. za otoke
Dana 17. veljače 2025. godine Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Posredničko tijelo razine 1 Programa ,,Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.", donijelo je Odluku o financiranju za 27 projekata ukupne vrijednosti 9.197.550,64 EUR, od kojih bespovratna sredstva iznose 9.194.823,03 EUR, u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga ,,Jačanje kapaciteta socijalnih partnera – faza I" (SF.1.4.02.04), koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda plus.
Odluku o financiranju možete preuzeti OVDJE.
Dana 17. veljače 2025. godine Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Posredničko tijelo razine 1 Programa ,,Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.", donijelo je Odluku o financiranju za 27 projekata ukupne vrijednosti 9.197.550,64 EUR, od kojih bespovratna sredstva iznose 9.194.823,03 EUR, u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga ,,Jačanje kapaciteta socijalnih partnera – faza I" (SF.1.4.02.04), koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda plus.
Odluku o financiranju možete preuzeti OVDJE.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je 17. veljače 2025. godine Poziv na dostavu projektnog prijedloga SF.1.4.02.06 ,,Uspostava jedinstvenog e-sustava za osiguranje radničkih tražbina i privremenog uzdržavanja te unaprjeđenje kvalitete usluga Agencije za osiguranje radničkih tražbina" za izravnu dodjelu bespovratnih sredstava u okviru Programa ,,Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.", Prioriteta P1. Inkluzivno tržište rada i poticanje zapošljavanja, Specifičnog cilja ESO4.2. 1b) Modernizacija institucija i usluga tržišta rada radi procjene i predviđanja potreba za vještinama te osiguravanja pravodobne i prilagođene pomoći i potpore za usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, prelaske i mobilnost (ESF+).
Prihvatljiv prijavitelj u sklopu ovog poziva je Agencija za osiguranje radničkih tražbina.
Ukupna raspoloživa financijska sredstva u sklopu ovog poziva na dostavu projektnog prijedloga iznose 800.000,00 EUR.
Natječajna dokumentacija, odnosno dokumentacija Poziva dostupna je na sljedećoj poveznici: https://esf.hr/esfplus/natjecaji/natjecaji/uspostava-jedinstvenog-e-sustava-za-osiguranje-radnickih-trazbina-i-privremenog-uzdrzavanja-te-unaprjedenje-kvalitete-usluga-agencije-za-osiguranje-radnickih-trazbina/
U Infobipovom zagrebačkom kampusu službeno je pokrenut IPCEI-CIS "Next Generation Cloud Infrastructure and Services", projekt globalne komunikacijske platforme sljedeće generacije, koji će povećati hrvatsku i europsku globalnu konkurentnost u segmentu industrije budućnosti.
Kao indirektni partner Infobip će u ovom projektu, surađujući s još 100-tinjak tvrtki i institucija iz 12 europskih država, razvijati globalnu komunikacijsku platformu sljedeće generacije, kojom će se industrija komunikacija podignuti na jednu novu razinu, unaprijediti i učiniti sigurnijom.
Pokretanju projekta prisustvovali su predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević, glavni izvršni direktor Infobipa Silvio Kutić, potpredsjednik za inženjerstvo u Infobipu Damir Prusac te stručnjak informacijskih tehnologija u Infobipu Emanuel Lacić.
Čestitajući Infobipu na poslovnim postignućima i prekretničkoj ulozi u digitalnoj transformaciji u Hrvatskoj te na globalnoj razini, premijer Plenković je istaknuo kako će ovaj projekt donijeti višestruke koristi istraživačima iz domaćih tvrtki, ali i sveučilišnih institucija, čime se jača suradnja između akademske zajednice i industrije. "Hrvatska će, zahvaljujući vama i vašim partnerima, imati jednu finu nišu na europskoj i globalnoj razini", ustvrdio je.
U sklopu predstavljanja projekta ministar Erlić, član Uprave Infobipa Stjepan Žitnik, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec te zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a Ante-Janko Bobetko potpisali su gotovo 35 milijuna eura vrijedan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu ovog projekta. Projekt je ukupno vrijedan nešto više od 83,5 milijuna eura, a planirani dovršetak realizacije je 2028. godine.
"Ovim projektom Infobip je ušao u europsku ligu prvaka najboljih tvrtki i ponosni smo što se takva tvrtka razvila u Hrvatskoj. To je poticaj stvaranju novih istraživačkih kapaciteta i razvoju inovacijskog okruženja u Hrvatskoj. Ovim ugovorom Vlada nastavlja pružati podršku izvrsnim hrvatskim poduzetnicima i znanstvenicima, čime podižemo konkurentnost i Hrvatske i Europske unije te stavljamo Hrvatsku na globalnu kartu izvrsnosti u istraživanju i inovacijama", poručio je ministar Erlić te zahvalio svima koji su u proteklih godinu i pol aktivno radili na pripremi ovog projekta.
Fotografije: Vlada RH
Europska komisija objavila je jučer Komunikaciju ,,Put prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru". U njoj se navode ključni politički i proračunski izazovi koji će utjecati na strukturu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). To će biti temelj za razmatranja o tome kako proračun EU-a prilagoditi novim potrebama i prioritetima. Uz Komunikaciju Komisija pokreće kampanju na razini Europe koja uključuje razne dionike, kao što su vlade država članica, regionalni subjekti i građani.
Središnja uloga proračuna EU-a u ostvarivanju prioriteta Unije
Europski proračun podupire građane, poljoprivrednike, istraživače, poduzeća i regije u cijeloj Europi i šire. Pokazao se ključnim za pobošljanje života Europljana: uz instrument NextGenerationEU pridonio je prevladavanju krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19 i energetske krize, spašavanju milijuna radnih mjesta u razdoblju ograničenja kretanja i ulaganjima u našu čistu i digitalnu budućnost. Iz proračuna EU-a pružena je i dotad nezabilježena potpora Ukrajini i sigurnosti Europe u kontekstu ruske ratne agresije.
Sljedeći dugoročni proračun, koji će se početi izvršavati 2028., ima težak zadatak, a to je ispuniti sve veća očekivanja od djelovanja EU-a. Da bi proračun EU-a bio prikladan za ostvarivanje naših ambicija, osigurao otplatu zajmova u okviru instrumenta NextGenerationEU, a istodobno zajamčio stabilne financijske doprinose država članica, trebamo uvesti nova vlastita sredstva. Status quo nije opcija. Trebamo donijeti odluke. EU mora maksimalno povećati učinak svakog utrošenog eura i usmjeriti se na prioritete i ciljeve u područjima u kojima je djelovanje EU-a najpotrebnije.
Zbog novih izazova i očekivanja u pogledu djelovanja EU-a treba preispitati funkcioniranje proračuna EU-a i prilagoditi ga budućim potrebama. Za postizanje slobodne, demokratske, snažne, sigurne, prosperitetne i konkurentne Europe potrebno je reformirati i pojačati proračun EU-a kako bi postao jednostavniji, fleksibilniji, usmjereniji i učinkovitiji.
Novi pristup modernom proračunu EU-a trebao bi uključivati plan s ključnim reformama i ulaganjima za svaku zemlju, osmišljen i proveden u partnerstvu s nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima. U okviru Europskog fonda za konkurentnost trebalo bi uspostaviti ulagački kapacitet za podupiranje strateških sektora i ključnih tehnologija. Osim toga, obnovljeno financiranje vanjskog djelovanja trebalo bi biti učinkovitije, usmjerenije i usklađenije sa strateškim interesima te doprinositi novoj vanjskoj politici. U proračun bi trebalo ugraditi i dodatne mjere zaštite vladavine prava. Nadalje, proračun EU-a trebao bi se moći osloniti na modernizirane prihode kako bi se osiguralo dostatno i održivo financiranje naših zajedničkih prioriteta.
Predsjednica von der Leyen izjavila je: Sljedeći dugoročni proračun omogućit će ostvarivanje zajedničke vizije budućnosti Unije. Njime se zajednički prioriteti pretvaraju u konkretne mjere u korist milijuna građana, poduzeća, regija i istraživača. Zato pozivamo sve Europljane da iznesu svoja mišljenja u okviru javnih savjetovanja, panela građana i građanki ili putem platforme za građanski angažman. To je poziv na sudjelovanje u oblikovanju modernog, ambicioznog i pojačanog proračuna. Naši izazovi ujedno su zajednički ciljevi: zajedno smo snažniji.
Zajedničko oblikovanje proračuna
Proračun EU-a koristi svim Europljanima, pa i oni trebaju imati priliku izraziti svoja stajališta o budućnosti proračuna EU-a. Zato je Komisija danas pokrenula javno savjetovanje u kojem je dionike i građane pozvala da iznesu mišljenja o budućem proračunu EU-a i politikama koje bi trebao podupirati. Savjetovanja će trajati 12 tjedana, a mogu se pronaći na sljedećim poveznicama:
Na panelu građana i građanki 150 Europljana i Europljanki raspravljat će i davati konkretne preporuke za sljedeći proračun EU-a. Svi će moći sudjelovati u toj raspravi na popratnoj internetskoj platformi. Osim toga, tijekom svoje europske turneje (Tour d'Europe) u 2025. povjerenik Serafin pojedinačno će se savjetovati s tijelima država članica, regionalnim dionicima i korisnicima proračuna EU-a.
Komisija poziva sve institucije i tijela EU-a te partnere koji izvršavaju proračun EU-a da sudjeluju u razmatranjima na temu budućeg proračuna EU-a.
Svoj službeni prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira predstavit će u srpnju 2025. kako bi se dogovor o njemu postigao do početka provedbe u siječnju 2028.
Kontekst
Proračun EU-a ključan je za ostvarivanje prioriteta EU-a. Udruživanjem sredstava i snaga te pomaganjem svim zemljama EU-a, njihovim građanima i ostatku svijeta proračun EU-a jača gospodarstvo i geopolitički položaj Europe.
EU ima godišnji proračunski ciklus i dugoročni proračun, poznat kao višegodišnji financijski okvir. Višegodišnje planiranje omogućava predvidljivost rashoda EU-a, posebno za višegodišnje projekte i politike.
Prema članku 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije višegodišnji financijski okvir obuhvaća razdoblje od najmanje pet godina. Opći je cilj tog okvira osigurati uredno izvršavanje rashoda Europske unije u granicama vlastitih sredstava. Na temelju prijedloga Komisije, višegodišnji financijski okvir jednoglasno donosi 27 država članica EU-a u Vijeću, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.
U tom se okviru utvrđuju maksimalni iznosi koji se iz proračuna Unije mogu dodijeliti njezinim glavnim područjima aktivnosti. Ti maksimalni iznosi utvrđeni su po kategorijama rashoda koje odgovaraju glavnim politikama Unije.
Aktualni financijski okvir traje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. i obuhvaća rashode u ukupnom iznosu od 1211 milijardi eura. Prati ga privremeni instrument za oporavak NextGenerationEU u vrijednosti od 807 milijardi eura, koji je uspostavljen za vrijeme pandemije koronavirusa radi jačanja europskoga gospodarstva, naših društava i njihove otpornosti.
Izvor: EK, Predstavništvo u Hrvatskoj
U Poduzetničkom inkubatoru Sisačko-moslavačke županije PISMO potpisani su ugovori za izgradnju Centra gaming industrije, jednog od najvažnijih strateških projekata u Hrvatskoj. Dodatno, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, u prisutnosti ravnatelja SAFU-a Dragana Jelića, ravnateljici Javne ustanove Regionalni koordinator SMŽ Andreji Šeperac uručio je dodatak ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, kojim je za prvu fazu realizacije projekta osigurano više od 38,5 milijuna eura.
Ministar Erlić tom je prilikom podsjetio kako je ovaj Centar prvi projekt koji se financira iz Fonda za pravednu tranziciju, u sklopu kojeg je Vlada Republike Hrvatske osigurala više od 100 milijuna eura za ulaganja u Sisačko-moslavačku županiju.
,,Današnjim potpisivanjem ugovora započinje povijesno ulaganje u Novsku. Nakon gotovo 10 godina ustrajnog planiranja i razvoja, došli smo do početka realizacije projekta koji će omogućiti transformaciju ove županije prema modernim industrijama budućnosti i pozicionirati Hrvatsku kao relevantnog igrača u globalnoj gaming industriji. Vlada Republike Hrvatske pruža apsolutnu podršku ovoj inicijativi, a današnjim dodatkom ugovora osiguravamo stabilnu financijsku konstrukciju. Ovo nije samo ulaganje u infrastrukturu, već i u budućnost regije, otvaranje novih radnih mjesta i razvoj obrazovnih programa prilagođenih potrebama tržišta", izjavio je ministar Erlić, čestitajući svima koji su sudjelovali u pripremi projekta te poželjevši sreću u njegovoj realizaciji.
Centar gaming industrije prostirat će se na gotovo 9 hektara u Poduzetničkoj zoni Novska. Prva faza projekta uključuje izgradnju studentskog doma, fakulteta, sportske dvorane, zatvorenog bazena, sportskih terena, prometnica i energetske infrastrukture, dok će se kroz drugu fazu izgraditi inkubator i akcelerator gaming industrije.
Svečanosti u Novskoj nazočili su i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, gradonačelnica Novske Marija Kušmiš, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje Dragan Jelić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, direktor Razvojne agencije SIMORA Darjan Vlahov, zamjenica ravnateljice Javne ustanove Regionalni koordinator SMŽ Ivana Matanović, zamjenik novljanske gradonačelnice Siniša Kesić i predsjednik gradskog vijeća grada Novske Ivica Vulić.
Župan Celjak istaknuo je značaj projekta za daljnji razvoj regije, naglašavajući kako će ovaj projekt pridonijeti društvenom i gospodarskom rastu Sisačko-moslavačke županije. Podsjetio je kako je u Poduzetničkom inkubatoru PISMO već registrirano oko 80 gaming tvrtki, a uvedeni su i obrazovni programi u srednjim školama. ,,Ovaj projekt nema svoj kraj, jer gaming industrija stalno napreduje, otvarajući nove mogućnosti za cijelu Hrvatsku", zaključio je župan Celjak.
Nositelj projekta Centar gaming industrije je Javna ustanova Regionalni koordinator Sisačko-moslavačke županije, uz partnere Sisačko-moslavačku županiju, Razvojnu agenciju SIMORA i Grad Novsku.
U Poduzetničkom inkubatoru Sisačko-moslavačke županije PISMO potpisani su ugovori za izgradnju Centra gaming industrije, jednog od najvažnijih strateških projekata u Hrvatskoj. Dodatno, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, u prisutnosti ravnatelja SAFU-a Dragana Jelića, ravnateljici Javne ustanove Regionalni koordinator SMŽ Andreji Šeperac uručio je dodatak ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, kojim je za prvu fazu realizacije projekta osigurano više od 38,5 milijuna eura.
Ministar Erlić tom je prilikom podsjetio kako je ovaj Centar prvi projekt koji se financira iz Fonda za pravednu tranziciju, u sklopu kojeg je Vlada Republike Hrvatske osigurala više od 100 milijuna eura za ulaganja u Sisačko-moslavačku županiju.
,,Današnjim potpisivanjem ugovora započinje povijesno ulaganje u Novsku. Nakon gotovo 10 godina ustrajnog planiranja i razvoja, došli smo do početka realizacije projekta koji će omogućiti transformaciju ove županije prema modernim industrijama budućnosti i pozicionirati Hrvatsku kao relevantnog igrača u globalnoj gaming industriji. Vlada Republike Hrvatske pruža apsolutnu podršku ovoj inicijativi, a današnjim dodatkom ugovora osiguravamo stabilnu financijsku konstrukciju. Ovo nije samo ulaganje u infrastrukturu, već i u budućnost regije, otvaranje novih radnih mjesta i razvoj obrazovnih programa prilagođenih potrebama tržišta", izjavio je ministar Erlić, čestitajući svima koji su sudjelovali u pripremi projekta te poželjevši sreću u njegovoj realizaciji.
Centar gaming industrije prostirat će se na gotovo 9 hektara u Poduzetničkoj zoni Novska. Prva faza projekta uključuje izgradnju studentskog doma, fakulteta, sportske dvorane, zatvorenog bazena, sportskih terena, prometnica i energetske infrastrukture, dok će se kroz drugu fazu izgraditi inkubator i akcelerator gaming industrije.
Svečanosti u Novskoj nazočili su i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, gradonačelnica Novske Marija Kušmiš, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje Dragan Jelić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, direktor Razvojne agencije SIMORA Darjan Vlahov, zamjenica ravnateljice Javne ustanove Regionalni koordinator SMŽ Ivana Matanović, zamjenik novljanske gradonačelnice Siniša Kesić i predsjednik gradskog vijeća grada Novske Ivica Vulić.
Župan Celjak istaknuo je značaj projekta za daljnji razvoj regije, naglašavajući kako će ovaj projekt pridonijeti društvenom i gospodarskom rastu Sisačko-moslavačke županije. Podsjetio je kako je u Poduzetničkom inkubatoru PISMO već registrirano oko 80 gaming tvrtki, a uvedeni su i obrazovni programi u srednjim školama. ,,Ovaj projekt nema svoj kraj, jer gaming industrija stalno napreduje, otvarajući nove mogućnosti za cijelu Hrvatsku", zaključio je župan Celjak.
Nositelj projekta Centar gaming industrije je Javna ustanova Regionalni koordinator Sisačko-moslavačke županije, uz partnere Sisačko-moslavačku županiju, Razvojnu agenciju SIMORA i Grad Novsku.
Dana 11. veljače 2025. godine Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao Posredničko tijelo razine 1 povećalo je financijska sredstva za otvoreni (privremeni) Poziv na dostavu projektnih prijedloga ,,Jačanje kapaciteta socijalnih partnera – faza I".
Sredstva su povećana za 4.400.000,00 eura, odnosno sa 6.000.000,00 eura na 10.400.000,00 eura.
Navedenim povećanjem omogućuje se financiranje svih zaprimljenih projektnih prijedloga koji su zadovoljili uvjete za ugovaranje, a provedbom planiranih projektnih aktivnosti socijalni partneri jačati će svoje kapacitete, doseg i reprezentativnost u provedbi socijalnog dijaloga nužnog za upravljanje budućim promjenama na tržištu rada.