PERJASICA/ OPĆINA BARILOVIĆ
Projekt 1.
Naziv projekta: Uređenje prostora za potrebe Mjesnog odbora Perjasica
Naziv organizacije: Općina Barilović / Mjesni odbor Perjasica
Opis projekta:
Za nesmetano funkcioniranje Vijeća mjesnog odbora / održavanje sjednica, radnih dogovora za akcije na terenu za druženje stanovništva/ Općina Barilović je osigurala prostor u svojoj poslovnoj zgradi u Perjasici. Predmetni prostor je tijekom rata devastiran i uništen. Da bi se uredio potrebno je uložiti značajna financijska sredstva koja Općina Barilović nije u mogućnosti u skorije vrijeme uložiti. Prioritet rukovodstva Općine Barilović je izgradnja osnovne komunalnalne infrastrukture (asfaltiranje cesta i puteva, vodovod i kanalizacija). Nakon rješavanja komunalne infrastrukture moglo bi se početi rješavati ostala pitanja žitelja Općine Barilović, a između ostalog i rješavanje prostora za potrebe Mjesnog odbora. Predmetni prostor Općina Barilović koristi i kao biračko mjesto za lokalne, parlamentarrnee i predsjedničke izbore.
Cilj: Uređen prostor za potrebe žitelja Mjesnog odbora Perajsica.
Aktivnosti: Uređenje krova nad predmetnim prostorom, uređennje poda postavljanjem laminata ili neke druge podne obloge, uređenje stolarije prozora i vrata, ostakljenje istih, ličenje te uređenje sanitarnog čvora.
Rezultat: Veće aktivnosti Vijeća mjesnog odbora, a time i svih žitelja naselja koja gravitiraju Perjasici. Oživljavanje i njegovanje kulturnih i sportskih događanja žitelja srpske nacionalne manjine.
LIPIK, SELO JAGMA I KORITA
Projekt 2.
Naziv projekta: ''Organizirani poljoprivrednici za napredak lokalne zajednice''
Naziv organizacije: Mjesni odbor "Jagma" ( Udruga poljoprivrednih proizvođača Jagma – Lipik )
Opis projekta:
Na području lokalne zajednice u kojoj djeluje MO postoji dosta neobrađenog zamljišta. Strojevi koje trenutno posjedujemo zbog dotrajalosti ne mogu zadovoljiti sve potrebe u proizvodnji. Veće i modernije strojeve poput berača kukuruza niti nema u selu , pa smo prisiljeni plaćati relativno skupu uslugu tuđeg rada berača kukuruza. Obitelji slabijeg imovinskog stanja stoga niti ne iskorištavaju u potpunosti obradivu zemlju. Kako bi se poboljšala ova situacija, potrebna nam je nova, suvremenija i bolja poljoprivredna mehanizacija. S novom opremom stvorile bi se nove mogućnosti povezivanja i samoorganiziranja poljoprivrednih proizvođača u našoj sredini te bi se stvorili uvjeti za suradnju s drugim poljoprivrednicima i poljoprivrednim zadrugama. Problemi koje smo naveli imaju svakako negativan utjecaj na zajednicu odnosno na ljude koji tu žive jer su svjesni da su mali pomaci na bolje pa gube volju i interes za poboljšanje vlastitih životnih uvjeta. S obzirom da na području Grada nema većih mogućnosti za zaposlenje, jedinu mogućnost vidimo u razvoju poljoprivrede u našem selu. Svjesni smo da se jednim projektom svi problemi neće moći riješiti ali će se krenuti u pozitivnom smjeru.
Cilj: Poboljšati samo-organiziranost poljoprivrednika u cilju unaprjeđenja kvalitete života na području MO Jagma - Lipik.
Rezultati: Veće površine zemljišta ponovno obrađene; Organizrana suvremenija prozvodnja putem zajedničkog korištenja poljoprivredne opreme; Pružena pomoć u obliku rada poljoprivrednim strojevima socijalno ugroženim članovima zajednice; Osnovana i registrirana udruga poljoprivrednika; Povezaniji članovi zajednice, stvoreno ozračje zadovoljstva i motivacije
GLINA
Projekt 3.
Naziv projekta: INFORMATIČKA EDUKACIJA ZA ŽENE I IGRAONICA ZA DJECU
Naziv organizacije: Gradsko društvo Crvenoga križa Glina
Opis projekta:
Centar za socijalnu skrb u Glini na 9. 868 stanovnika bilježi čak 762 osoba (7,7%) koji su korisnici pomoći za uzdržavanje. Od toga su 492 nezaposlene radno sposobne osobe. Na cijelom području Grada Gline vlada velika nezaposlenost. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 31.8. 2009. u Glini su registrirane 1.182 nezaposlene osobe. Od toga je 654 žena (55,33%). 286 registriranih nezaposlenih žena su u dobi do 20- 40 godina. Velik dio njih ima djecu predškolskog uzrasta. Nezaposlene mlade majke su često socijalno izolirane. Glavni uzrok izoliranosti leži u činjenici da nezaposleni uglavnom žive u težem materijalnom stanju. Nezaposlene majke koje bi se željele dodatno školovati, savladati nove vještine i povećati svoju radnu sposobnost četo imaju dodatnih problema jer nemaju kome ostaviti malu djecu na brigu. Naime, njihova djeca ne idu u vrtić nego ostaju doma, s nezaposlenim majkama. Danas, kada svi stremimo europskim integracijama, u svim se sferama života pojavila pojačana potreba za korištenjem računala i Interneta. Tek s poznavanjem i korištenjem informacijske tehnologije čovjek je osposobljen za rad i aktivno sudjelovanje u procesima unutar društva. Stanovnici Gline do sada nisu imali mogućnost za stjecanje osnovnih informatičkih znanja. Postoje informatički tečajevi u Sisku ali oni su nezaposlenim građanima radi cijene i udaljenosti obično nedostupni. Upravo zbog slabe prometne povezanosti i lošeg imovinskog stanja te žene nisu u mogućnosti na odgovarajući način osigurati svom djetetu siguran smještaj i brigu te za to vrijeme raditi na svom osobnom usavršavanju i povećanju svojih sposobnosti radi kasnijeg lakšeg pronalaženja posla.
Djeca koja žive u tim naseljima su zbog slabe naseljenosti većinom izolirana od svojih vršnjaka kojih nema u njihovoj neposrednoj blizini, a zbog udaljenosti i slabog imovnog stanja roditelja nisu niti u mogućnosti pohađati vrtić te se na taj način socijalizirati u zajednicu. Nešto napisati za snimanje televizije iz Vojvodine i orioba za kemermana radi provjere i upisa odeređnih podataka
Cilj: Računalno opismenjivanje, što znači povećanje radne sposobnosti i povećanje konkurentnosti žena na tržištu rada, i ne manje važno socijalizacija njihove predškolske djece. Osnovni cilj programa je povećati radnu sposobnost 15 dugoročno nezaposlenih osoba iz Gline i povećati njihovu konkurentnost na tržištu rada. Ovaj će cilj biti mjerljiv po broju polaznika informatičkih edukacija i upitniku koji će ispunjavati po završetku edukacije. Osim gore navedenog primarnog cilja programa bitno je što ćemo osnažiti samopouzdanje kod nezaposlenih osoba koje su često žive u teškim socijalnim uvjetima, radi čega su i socijalno izolirane. Njima je računalna obuka mogućnost za nove socijalne kontakte
.
Rezultat:
- 15 žena će biti imati veće šanse za pronalazak zaposlenja radi stečenih vještina rukovanjem računalom, što će pozitivno utjecati na njihovo samopouzdanje
-15-20 djece koja će biti društvenija i pripremljenija za polazak u školu
- dobra provedba ovog projekta će biti dobar primjer aktere socijalnog, gospodarskog i društvenog života u Glini na stvaranje partnerstva i potrebu umrežavanja
BESTRMA, SISAK/SUNJA
Projekt 4.
Naziv projekta:"OBNOVA DRUŠTVENOG DOMA BESTRMA"
Naziv organizacije: INICIJATIVNI MJESNI ODBOR BESTRMA
Opis projekta:
Potrebe naše zajednice su da imamo uređeno mjesto gdje se možemo okupiti i iznijeti probleme kako pojedinca, tako i zajednice i na taj način ih lakše riješiti. Ovim projektom želimo odgovoriti i na potrebe mladih kako bi im se poboljšali uvjeti za normalno odvijanje kulturnog, sportskog i svih drugih oblika života. Projektom će se omogućiti veća socijalna povezanost mještana Bestrme i okolnih mjesta, kao i veća razina svjesti, poštovanje različitosti i prepoznavanje koristi za samu zajednicu.
Glavni cilj projekta je okupljanje svih dobnih skupina i održavanje sastavaka u postizanju što boljih rezultata uvjeta življenja.
Rezultati: Nakon provedbe projekta očekujemo poboljšanje komunikacije i informiranosti žitelja sela na kulturnoj i sportskoj razini te bolje uvjete za rad mjesnog odbora i drugih događaja potrebnih za mještane sela Bestrma.
VUKOVAR
Projekt 5.
Naziv projekta: MLADI ZAJEDNO
Naziv organizacije: Europski dom Vukovar (EDVU)
Opis projekta: Podijeljenost vukovarske zajednice građanima je vidljiva kroz različite društvene sadržaje. Točno se zna tko ide u koji kafić i prema tome dobiva i nacionalni predznak, vrtići i škole su, također, podijeljeni i roditelji svoju djecu najrađe upisuju u skupinu kojoj nacionalno pripadaju. U nekim školskim zbornicama postoji 'nevidljivi zid' koji dijeli profesore po nacionalnoj osnovi, odnosno po radnom mjestu. Jedna su skupina profesori koji rade u nastavi na hrvatskom jeziku, a druga su skupina profesori koji predaju na srpskom jeziku.
Nerijetko su mladi nezainteresirani za sudjelovanje u kreiranju vlastite zajednice, u stvaranju novih ideja, u sudjelovanju u odlučivanju ili davanju prijedloga za nova rješenja problema. Podijeljenost vukovarske zajednice po nacionalnoj osnovi posebno je vidljiva kod mladih što je pokazalo i istraživanje koje je proveo Filozofski fakultet i Društvo za psihološku pomoć iz Zagreba. Stoga nije čudno što je sve veći problem stvaranje novih kvalitetnijih generacija koje će preuzeti aktivniju ulogu u razvoju zajednice. Galopirajući razvoj suvremene tehnologije je, također, dao doprinos u nezainteresiranosti mladih za sudjelovanje. Potrebno je upotrijebiti njihovu zainteresiranost za suvremenu tehnologiju u razvojnom smislu, te ih potaknuti da se korištenje iste ne svede samo na puko igranje igrica i komunikaciju sa prijateljima iz svoje sobe. Stoga, je potrebno raditi s mladima koji su zainteresirani i već okupljeni u organizacije ili neke druge asocijacije, a nemaju dovoljno jasno razvijen smjer kretanja i razvoja, te ih zadržati u Vukovaru kao novu razvojnu snagu u zajednici. Isto tako, potrebno je raditi na animiranju i novih volontera, koje će mladi dovesti u klubove.
Cilj: dati doprinos u jačanju samopouzdanja kod mladih u društvenom i ekonomskom razvitku; poticati mlade da aktivno sudjeluju u razvitku zajednice i daju prijedloge za nova rješenja; zainteresirati skupine mladih da međusobno surađuju
Rezultati: provedena tri treninga za mlade (komunikacija i timski rad, mladi i EU, medijska izobrazba), zainteresirano 6 skupina mladih različite nacionalnosti, vjeroispovijesti, obrazovanja i sl. za zajedničko djelovanje, organizirano i provedeno 25-30 susreta sa mladima, provedeno 5 konzultacija sa mladima, organizirano i provedeno 5 manjih akcija u svojoj zajednici, mladi potaknuti da sami naprave akcijske planove, zajednička akcija svih skupina mladih (osnova za kreiranje zajedničke akcije bit će zaključci i poruke Vukovarske konferencije održane u lipnju ove godine), povećana suradnja mladih i jedinica lokalne samouprave, osnaženo 6 skupina mladih za aktivno djelovanje u svojoj zajednici, poboljšana međusobna suradnja mladih.....
BISKUPIJA, ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
Projekt 6.
Naziv projekta: "UDRUŽIMO SE ZA BOLJE SUTRA"
Naziv organizacije:. Poljoprivredna zadruga "Kosovčica
Cilj: Revitalizacija poljoprivredne proizvodnje, stvaranje ozračja povjerenja u zajednici.
Opis projekta:
Na podrčju lokalne zajednice u kojoj djeluje zadruga evidentirano je 1500 ha neobrađenog zamljišta. Strojevi koje trenutno posjedujemo zbog dotrajalosti ne mogu zadovoljiti sve potrebe u proizvodnji stoga nam je potrebna nova suvremenija i bolja oprema. S novom opremom stvorile bi se nove mogućnosti povezivanja s drugim zadrugama i suradnji, primjerice s poljoprivrednom zadrugom iz Golubića koja je nama geografski najbliža. Problemi koje smo naveli imaju svakako negativan utjecaj na zajednicu odnosno na ljude koji tu žive jer su svjesni da su mali pomaci na bolje pa gube volju i interes za poboljšanje životnih uvjeta. S obzirom da na području općine nema razvijene industrije i da se radi o ruralnom kraju jedinu mogućnost vidimo u razvoju poljoprivrede. Svjesni smo da se jednim projektom svi problemi neće moći riješiti ali će se krenuti u pozitivnom smjeru.
Rezultati:
- Zemljište ponovo osposobljeno za poljoprivrednu proizvodnju
- Organizrana suvremena prozvodnja
- Povezani članovi zajednice
- Uspostavljena suradnja sa drugim zadrugama
- Stvoreno ozračje povjerenja i zadovoljstva
GORNJI KARIN
Projekt 7.
Naziv projekta: "KARIN I KRUPA U STROJNOM PRSTENUâ€
Naziv organizacije: Udruga obnovitelja Gornji Karin
Cilj: Glavni cilj našeg projekta je poticanje društvene i ekonomske obnove ratom pogođenih zajednica Karin i Krupa kroz razvoj zadružnog poduzetništva u maslinarstvu, povrtlarstvu i voćarstvu kroz zajedničke inicijative i aktivnosti naseljenika i povratnika.
Opis projekta:
Nezaposlenost i ovisnost o socijalnoj skrbi je prisutna kod polovice žitelja Gornjeg i Donjeg Karin, bilo da je riječ o naseljenim Hrvatima ili Srbima povratnicima. Unutar jedne i druge nacionalne skupine, radi loše kvalitete življenja, vlada depresija i apatija, a slabe gospodarstvene prilike ne doprinose normalizaciji odnosa i ekonomskoj održivosti mjesta u kojoj su poljoprivreda i turizam glavne smjernice. Generalno, malo je poduzetničkih inicijativa i primjera ekonomskog razvoja, nedostaju mogućnosti za zapošljavanje ili neki drugi oblici ostvarivanja prihoda, nedostaje građanski aktivizam, a suradnja je opterećena etničkom podijeljenošću.
Inače, prostor Karina okrenut prema Velebitu obiluje neiskorištenim poljoprivrednim potencijalima posebice radi kvalitete zemljišta za ekološki zdravu proizvodnju. Analize tla i zemljopisni položaj karinskog zaleđa prema riječima mnogih stručnjaka spada u područje sjeverno mediteranskog pojasa na kojem postoje idealni uvjeti za maslinarstvo i voćarstvo. Na ruku ide i činjenica da zemljišta nisu zatrovana konvencionalnom proizvodnjom i njenim negativnim posljedicama, koja je bila trend zadnjih 50-tak godina, i koja je osnovni preduvjet za razvoj bilo koje eko proizvodnje. Prijeratni ekonomski prosperitet Krupe, kao uostalom i čitavog kraja, temeljio se na, uz zapošljavanje u državnim službama i industriji na području Grada, poljoprivredi. Bilo je razvijeno stočarstvo radi uzgoja čistog mesa (ovce, koze i krave cijele godine žive od velebitske ispaše i velebitskih otkosa suhe trave), ali i ratarstvo (kukuruz, kupus, lubenice i dr. povrće i voće imaju obilje čiste vode) na Krupskom polju te je sve proizvedeno bilo otkupljivano prvenstveno za turističke potrebe obalnog dijela Zadarske županije. Na Krupskom polju se nalazi i prekrasni stari manastir "Krupa" koji se samo naslanja na prirodne ljepote doline i kanjona rijeke Krupe (za mnoge posjetioce je impresivniji i od kanjona Zrmanje u koju se Krupa nakon
Karin i Krupa su desetljećima bili povezani "Prosikom" (naziv puta) kroz Bukovicu kojom se s Krupskog polja (također i s većeg Žegarskog, naravno) u pravcu Karina nosilo i vozilo (više vuklo) mnoštvo namirnica kao npr. poznati žegarski i krupski kupus, kukuruz, riječna riba, lubenice, ljekovito velebitsko bilje i sl., a vraćalo maslinovo ulje, vino, sušene smokve i grožđe, morska riba, sol itd.
Ovim projektom želimo dati doprinos ruralnom razvoju te trenutnim i budućim poljoprivrednim proizvođačima, ponajviše maslinarima, povrtlarima i voćarima jer su ovo kraj u kojem se ljudi tradicionalno bave ovim kulturama. Prepreke za razvoj navedenih poljoprivrednih proizvoda su neorganiziranosti proizvođača, slaba informiranost i ne educiranost, nekorištenje postojećih državnih poticaja i fondova, te nedostatak osnovne mehanizacije. 
Povratnici raspolažu vlastitim zemljištem ali ga ne obrađuju radi nedostatne mehanizacije, vizije i nemogućnosti prodaje ploda ili krajnjeg proizvoda . Naseljenici koji su od države dobili samo krov nad glavom bez zemlje, spremni su baviti se poljoprivredom uz uzimanje državne zemlje u zakup i sadnju trajnih nasada. Na taj bi se način kod jedini i drugih osigurali izvori prihoda što bi ih uključilo ponovo u svijet osoba koji rade i žive od vlastitog rada, a ne socijalne pomoći.
Ove potrebe ustvrdili smo kroz individualne i skupne razgovore sa naseljenicima i povratnicima u Karinu i Krupi, odnosno inicijativama iz ta dva mjesta za organiziranije i produktivnije bavljenje poljoprivredom. Ova inicijativa je u Karinu već i pravno uobličena u Agroturističku zadrugu "Maruška", koja u članstvu već ima i nekoliko pripadnika krupske poljoprivredne inicijative. Također, uvjete i mogućnosti za razvoj spomenutih grana poljoprivrede raspravili smo sa predstavnicima Poljoprivredne savjetodavne službe u Benkovcu, Hrvatskim šumama i Zadarskom županijom.
BENKOVAC
Projekt 8.
Naziv projekta:OSNAŽIVANJE POLJOPRIVREDNE ZADRUGE "VIŠNJA"
Naziv: Udruga Čovjekoljublje Knin
Cilj: Osnaživanje članova zadruge "Višnja", razvoj i oživljavanje poljoprivredne proizvodnje.
Opis projekta:
U kontaktu sa zadrugarima izvršena je identifikacija potreba. Bez potrebne mehanizacije obrađuje se mali dio obradivih površina a i svi radovi u polju znatno lakše bi se završavali i kvalitetnije uz nove strojeve. Općenito kupovinom traktora stvorile bi se mogućnosti za povećanje poljoprivredne proizvodnje i prihoda zadrugara te lakši plasman proizvoda na tržište.
Rezultati:
bolja povezanost i suradnja zadrugara
Suradnja sa lokalnom zajednicom
Educirani zadrugari
Priljev novih sredstava
Lakša obrada zemljišta
Povećana proizvodnja i prihodi zadrugara
OPĆINA DONJI LAPAC
Projekt 9.
Naziv projekta: OBNOVA, OČUVANJE ,PREZENTIRANJE KULTURNE BAŠTINE I RAZVOJ TURIZMA U D. LAPCU.
Naziv organizacije:Kulturno Umjetničko Društvo » Kraljica Katarina »
Cilj: Razvoj kulture, turizma , sporta, informiranja i znanja u Općini Donji Lapac.
Opis projekta:
Na cjelokupnom području Općine Donji Lapac niti jedan objekt nije primjeren razvoju turizma i turističke zajednice gdje bi stanovnici općine a nadasve djeca, mladi mogli prezentirati svoje umijeće a tako i dobiti samopouzdanje u svoj identitet i sposobnost rada. Prema dosadašnjim provedenim projektima koji su u cijelosti naslonjeni jedan na drugog. Potreba za jednim obnovljenim starim objektom koji smo zaštitili od daljeg propadanja jest u tome da se u budućnosti ima što pokazati i gdje prezentirati stari zanati a tako i stvoriti prostor za rad Udruga.
Rezultat
Obnovom stare kamene ličke kuće postigli smo očuvanju jednog identiteta naroda koji obitava na području Like i ličkog pounja , te nadasve otvorili put ka jačanju i razvoju sredine u konačnici a time i razvoju turizma na području koje treba pokazati svoj prirodni položaj i sva netaknuta prirodna bogatstva kraja.
LIČKO PETROVO SELO
Projekt 10.
Naziv projekta: TRADICIJA I BUDUĆNOST
Naziv organizacije: UDRUGA GRAÄANA TARA LIČKO PETROVO SELO
Cilj: Ekonomsko osnaživanje nezaposlenih žena, povratnica.
Opis projekta: Tijekom 5 godina djelovanja radni prostor udruge Tara postao je neformalni centar društvenog života Ličkog Petrovog Sela što je izazvalo profesionalni interes medija (koji je vremenom intenziviran) a što je rezultiralo postepenim uvećanjem interesa javnosti za etno proizvode Tare.
Slobodno možemo konstatirati da je prostorije Tare u malom graničnom selu Ličko – senjske županije posjetio velik broj turista doslovno sa svih kontinenata, čime je Tara dobila javnu verifikaciju svog rada. Ovi rezultati su postignuti zahvaljujući kreativnim naporima članstva udruge Tara ali bez ikakvih reklamno - propagandnih aktivnosti što upućuje na zaključak da bi podrška na tom području bila pravi korak prema intenziviranju rada udruge.
Udruga "MI" - Split je dugogodišnji implementing partner 
Udruga "MI" - Split je partner