Udruga je osnovala tri organizacije s kojima surađuje i dijeli resurse:

• Zakladu "Kajo Dadić" čija je djelatnost potpora studentima slabijeg imovinskog stanja i razvoj civilnog društva
• Socijalnu ustanovu: "Mi centar za pomoć u kući" koja pruža izvaninstitucionalne usluge starijim osobama.
• Društveno poduzeće Zelena mreža d.o.o.

 

Zaklada Kajo Dadić

Zaklada je nastala iz zahvalnosti prema Kaji Dadiću, čovjeku koji je svu svoju imovinu ostavio Udruzi "MI"

Svrha Zaklade je promicanje razvoja civilnog društva kroz materijalnu potporu organizacijama civilnog društva i potporu programa međusektorske suradnje te pružanje financijske pomoći učenicima i studentima.

Zaklada u okviru svojih mogućnosti, pruža  stručnu i financijsku potporu programima koji potiču održivost neprofitnog sektora, međusektorsku suradnju, građanske inicijative, filantropiju, volonterstvo, unapređuju demokratske institucije društva, kao i drugim programima kojima se ostvaruje temeljna svrha Zaklade.

Uspostavom partnerstva s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva uspješno provodi Decentralizirani model dodjele financijskih podrški za razvoj civilnoga društva odnosno građanskog aktivizma na lokalnoj razini. Na taj način financijske podrške građanskim inicijativama dostupne su na lokalnoj razini putem javnih natječaja.

Članom podupirateljem postaje pravna, odnosno fizička osoba koja se obveže da će godišnje i do 01. travnja tekuće godine, u korist zaklade uplatiti:
- pravne osobe najmanje 500 EUR, odnosno kunsku protuvrijednost
- fizičke osobe najmanje 50 EUR, odnosno kunsku protuvrijednost

Zasebna web stranica zaklade: www.zaklada-dadic.hr

Pročitaj više: Udruzi Mi darovao stan

Cilj: Savjetovanje, pravne i usluge socijalnog rada u savjetovalištu i na terenu s ciljem trajnog rješavanja izbjegličkog statusa. Program se provodi u partnerstvu s UNHCR-om, Visokim povjerenstvom UN-a za izbjeglice.

Trajanje: Od 1997 – 2007.
Korisnici: Izbjeglice
Donatori: UNHCR

Program neprekidno traje od 1994. godine, a od srpnja 1997. godine do 2007. godine provodi ga organizacija Mi- Split. Podrupire ga UNHCR.

Korisnici usluga su prognanici i izbjeglice smješteni na području Splita, priobalja do Dubrovnika, otoka,  ali i u drugih dijelova Hrvatske. Zanimanje korisnika je stalno, tako da su u tijeku 1999. godine pružene usluge za 10 853 korisnika (Individualni tretman, telefonski kontakti, intervencije na terenu, i sl.).  U odnosu na prethodnu godinu (1998. ukupni broj korisnika bio je 14 109) ukupni broj korisnika je manji, ali se broj intervencija na terenu značajno povećao. To ukazuje na trend da populaciju koja je ostala sve više čine bolesni, stari, socijalno odbačeni.

Istovremeno, broj kolektivnih centara uzduž priobalja se postepeno smanjivao tako da je povećan broj izbjeglica u porazi  za  trajnijim rješenjem.

U desetoj, poslijednjoj godini implementacije zajedničkog programa s UNHCR-om, udruga "MI" je nastavila s pružanjem pravne i psiho-socijalne potpore izbjeglima samo na području Dalmacije. Dok su se sve aktivnosti, oslanjale na suradnju s relevantnim lokalnim organizacijama i međunarodnim institucijama u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, ali po potrebi i u drugim državama regije. Rješavajući različite teškoće izbjeglih u cilju integracije u Hrvatskoj ili povratka u BiH, suradnja je uspostavljena s ukupno 48 različitih organizacija.

Centar je funkcionirao kao savjetovalište u radnom vremenu od 9-16 sati. Zanimanje korisnika za usluge centra prelazio je kapacitete, tako da su u periodima većeg pritiska zakazivani termini za posjet.

Prilikom posjeta centru pružane su sljedeće usluge:
psihološke - savjetodavni i terapijski rad (trauma, obiteljski konflikti, odgoj i obrazovanje, donošenje odluka, krizna stanja, bolest u obitelji...)
pravne - informiranje, savjeti, izrada dopisa, pribavljanje podataka (status, državljanstvo, imovinsko-pravna pitanja, građanski postupci, povrat imovine, zdravstveno osiguranje, mogućnost odlaska u treće zemlje...)
praktične - kontakti, prijevodi, fax-poruke, prijevoz…
socijalne - prikupljanje manjih donacija za pojedinačne slučajeve, prijevoz

Posjete korisnicima u privatnom i organiziranom smještaju odvijale su se tjedno u području Splita, a povremeno u Dubrovniku i Orebiću. Periodični posjeti obavljeni su i s korisnicima na Braču, Visu i Dubrovniku. Osigurane se redovite posjete starijim i bolesnim korisnicima u Dubrovniku angažiranjem volontera. Posjeti na terenu su od iznimne važnosti ljudima sa složenim teškoćama i onima koji borave u području u kojem im nisu dostupne slične usluge. Kontakti s njima se nastavljaju putem telefona i pismeno u razdobljima između posjeta.

Radi održavanja stručnosti i spremnosti osoblja za rad s teškim slučajevima održavani su supervizijski sastanci, a osoblje je upućivano na edukacije iz različitih područja- obiteljska terapija, strategijsko planiranje, upravljanje, rad s medijima.

Cijelo vrijeme trajanja programa ulagalo se u njegovanje suradničkih odnosa s različitim službama i organizacijama, radi postizanja veće efikasnosti u radu.

Donatori: CARE
Trajanje: Projekt je započeo 15. svibnja 2004., a trajao je do kraja listopada 2005.

Udruga Mi je od listopada 2004. uključena kao implementacijski partner Care International-a u projekt "Održivi razvoj u područjima od posebne državne skrbi”. Projekt je financiran od strane Europske Unije, provodi se u partnerstvu tri udruge, GONG-a, ZaMir-neta i Care International-a na području šibensko-kninske i zadarske županije u vremenskom trajanju od 18 mjeseci.

U sklopu projekta "Održivi razvoj u područjima povratka" ("Sustainable Development in Return Areas - Civil Society Project" / SDRA-CS), Udruga Mi je angažirana od strane CARE-a za edukaciju i tehničku pomoć za jačanje strukture i rada udruga.

Udruge kojima će biti ponuđena suradnja su:
1. Udruga Una, Donji Srb
2. Udruga Prospero, Gračac
3. Udruga invalida Sv. Bartolomej, Knin
4. Čovjekoljublje, Knin
5. Ženska inicijativa pri SDF-u, Knin
6. Udruga za pomoć mentalno retardiranim osobama Šibensko-kninske županije, Šibenik
7. Udruga Žir, otok Žirje
8. DUGA, Šibenik
9. Udruga za razvoj Skradina "Civis Scardone", Skradin

Aktivnosti
Održivi razvoj u područjima povratka u 2004.

Projekt se temelji na regionalnom iskustvu partnera u dosadašnjim procesima izgradnje zajednice, a cilj mu je uspostavljanje održivosti jačanjem kapaciteta lokalnih nevladinih udruga (grada Knina, Šibenika i Skradina u šibensko-kninskoj županiji te Gračaca i Donjeg Srba u zadarskoj županiji); jačanjem kapaciteta organa lokalne uprave, Mjesnih odbora i Vijeća nacionalnih manjina (u Gračacu, Kninu, Šibeniku, Skradinu i Benkovcu), kao i podizanje razine osviještenosti čitavog stanovništva s područja provođenja projekta.

Udruga Mi provodi projektne aktivnosti usmjerene:  a) na jačanje kapaciteta lokalnih udruga na način da su u stanju pružiti kvalitetnu uslugu, kvalitetno zastupati interese svojih korisnika, i efikasnije međusobno surađivati, b) poticanje partnerstva privatnog, javnog i civilnog sektora u procesu održivog razvoja lokalne zajednice.

Jačanje kapaciteta lokalnih udruga provodi se organiziranjem i provođenjem konzultacija na terenu kao i organiziranjem i provođenjem zajedničkih treninga.

Konzultacije na terenu provode se u obliku mentorstva uz korištenje savjetodavnog oblika rada bavljenjem specifičnim organizacijskim pitanjima svake udruge ponaosob. Svakoj udruzi na raspolaganju su konzultantske usluge putem osobnog kontakta jednom u dva mjeseca, a telefonski i putem elektronske pošte – svakog radnog dana. Do sada su održane dvije zajedničke radionice, a pokrile su područja Financijskog poslovanja udruga i Izradu prijedloga projekta i proračuna. Pohađala su ih po dva predstavnika devet odabranih udruga i to: Udruga mentalno retardiranih osoba šibensko kninske županije - Šibenik, Udruga za promicanje likovne kulture «Faust» - Šibenik, Udruga za poticanje ekološkog osvještavanja «Žir», Žirje, Udruga za očuvanje Skradina «Civis Scardone» - Skradin, «Čovjekoljublje», «Sv. Bartolomej» i Ženska inicijativa pri SDF-u- Knin, «Prospero» - Gračac i «Una» - Donji Srb. Istim udrugama omogućene su navedene konzultantske usluge.

Radionica: Javno zagovaranje
15. i 16. travnja (petak i subota) 2005.
hotel Skradinski buk, Skradin

Voditelj radionice: Milan Bijelić, Udruga "Domaći” Karlovac; Konzultant lok. samouprave za sudjelovanje građana

PLAN AKTIVNOSTI:
Promišljanje i razumijevanje pojma zagovaranja
Zagovaranje kroz postojeće / primjenjive  oblike komunikacije i suradnje sa lok. samoupravom
Oblici komunikacije lok. samouprave i građana / nevladinog sektora
Potreba za zagovaranjem u odnosu na provođenje projekta / programa pojedinih udruga
Elementi kampanje javnog zagovaranja
Definiranje ciljeva i indikatora uspješnosti javnog zagovaranja
Definiranje saveznika (koalicije) u kampanji  i eventualnih protivnika
Određivanje osnovnih aktivnosti kampanje zagovaranja i operativnog plana
Rezimiranje, ponavljanje, pitanja i odgovori, diskusija
Zaključci

Radionica u Vodicama
"Pisanje projektnog prijedloga i izrada proračuna"
Radionica će se održati dana 18. i 19. 02. (petak i subota)
u hotelu Kristina u Vodicama
Voditelj radionice: Edi Žitnik, udruga MI

Sajam udruga u Gračacu
Trajanje : Od 27.10.2005. - 27.10.2005.
Korisnici : Udruge / Građanstvo

Radionica: Uključivanje i menadžment volontera
Trajanje : Od 03.11.2005. - 04.11.2005.
Voditeljice: Nives Ivelja i Duška Milinković,  Udruga MI
Vodice, Hotel Punta

Teme:
- Volonterstvo – svjetska i domaća iskustva
- Stavovi i predrasude o volontiranju
- Komunikacijske vještine
- Prepoznavanje potreba volontera i korisnika
- Elementi volonterskog programa: regrutacija, selekcija, upute i edukacija, vođenje i praćenje, evaluacija, motivacija
- Praktične metode u educiranju volontera
- Uloge u organizaciji
- Opis posla volontera
- Usklađivanje volontera i zaposlenog osoblja
- Volonterski pravilnik i ugovor
- Metode motiviranja volontera
- Vrijednosti civilnog društva

Sajam u Skradinu
Trajanje : Od 12.11.2005. - 12.11.2005.
Korisnici : Građanstvo / Udruge

Donatori: OSCE

Kratko opis:
Udruga MI, uz potporu organizacije OESS (OSCE) krajem lipnja 2005. počela je s aktivnostima vezanih za unaprjeđenje suradnje Grada šibenika i lokalnih organizacija civilnog društva.

Suradnja između javnog i nevladinog sektora sve je izraženija, a gradovi i općine preuzimaju sve intenzivniju ulogu u procesu lokalnog i regionalnog razvoja. U tom smislu jedan od ključnih čimbenika je i suradnja između vlasti, odnosno javnog sektora i neprofitnog sektora, odnosno nevladinih neprofitnih organizacija. Kako bi ta suradnja bila što djelotvornija, potrebno joj je sustavno pristupiti. Takav pristup sadržava određivanje prioriteta lokalnog razvoja te nakon toga transparentni postupak dodjele financijskih sredstava za rad udruga koje pokušavaju djelovati u smjeru utvrđenih prioriteta.

U trenutku pokretanja ovakvog projekta, izgrađivanje partnerskih odnosa između lokalne uprave i samouprave s nevladinim sektorom u Hrvatskoj, provodilo je samo nekoliko gradova: Rijeka, Split i Osijek, te je za pohvalu bila i nakana Grada šibenika da u ovom smislu poboljša suradnju s nevladinim organizacijama na području svoga djelokruga.

Rezultat ovog projekta je:
- potpisan Sporazum o suradnji Grada i nevladinih organizacija, usvajen na Gradskom vijeću
- izrađen postupak transparentnog financiranja projekata udruga u obliku natječaja na području grada šibenika

Tijekom ovog procesa, koji je trajao do početka prosinca, Udruga MI imala je ulogu koordinatora i konzultanta, međutim, ključnu ulogu imali su predstavnici nevladinih organizacija i predstavnici gradske uprave u šibeniku. Na vrlo sličnom projektu Udruga MI je surađivala s predstavnicima Grada Splita na izradi Sporazuma o suradnji i drugih procedura.

Tijek aktivnosti

Preliminarni sastanak

28. srpnja u Hotelu Jadran u šibeniku održana je prezentacija i sastanak sa šibenskim udrugama u sklopu projekta za unaprijeđenje suradnje organizacija civilnog društva i grada šibenika. Sastanak je trajao dva sata, na njemu je sudjelovalo 22 predstavnika udruga. Postignut je načelni dogovor oko načina rada na izradi Sporazuma.

Prva radionica

Početkom rujna 2005. godine, održana je prva radionica za izradu Sporazuma. Kroz rad u dvije manje skupine (skupina „Uprava“ i skupina „Udruge“) sudionici su imali priliku izraziti svoje stavove vezane za svoje obveze i očekivanja.

Tako je skupina „Uprava“ smatrala svojom obvezom:
• podupirati rad udruga i aktivnosti građana
• dio poslova i obveza prebaciti na rad udruga
• pronaći mehanizme da se u cjelosti provodi zakon (o socijalnom radu)

a očekuje od „udruga“ da:
• animiraju javnost oko pomaganja u rješavanju nekih problema
• rade transparentno uz kvalitetnu komunikaciju i koordinaciju
• same izrađuju projekte i same traže donatore

Skupina „Udruge“ je smatrala svojom obvezom:
• predstavljati sebe (udrugu) kroz plan i program rada
• koordinirati se s krovnim udrugama, mrežom, itd.
• raditi transparentno – pripremiti godišnja izvješća o ostvarenju plana i financijska izvješća
• popularizirati rad udruge

a očekuje od „uprave“ da:
• bude informirana o programima udruga
• financira prostor i režijske troškove udruga uz obvezno praćenje stvarnih aktivnosti i rezultata rada
• informira udruge o raspisanim natječajima – dodjeli sredstava
• pruža podršku u iznalaženju i propagiranju volonterskog rada

Uslijedila je zajednička diskusija o tome što je realno u navedenim obvezama i očekivanjima, a to je dovelo do općeg zaključka da je za kvalitetno rješavanje problema (u šibeniku) potrebna:
a) međusektorska koordinacija, odnosno koordinacija u određivanju prioriteta u kojoj će sudjelovati i Grad i predstavnici nevladinog sektora. A uz to je potrebno imati
b) mehanizme praćenja i vrednovanja za financirane projekte udruga, kako bi se osigurala kontrola i eventualno sankcioniranje.

Nakon toga su sudionici počeli raditi na samom tekstu Sporazuma o suradnji te su definirali uvodne odredbe, načela i glavni cilj. Načela: Partnerstvo, transparentnost, neovisnost nevladinog sektora, ravnopravne mogućnosti za sve. Glavni cilj: Razvoj civilnog društva i dobrovoljnog rada na temelju kojih će se graditi demokratsko, solidarno društvo sa svrhom što kvalitetnijeg života građana.

Druga radionica

Krajem rujna iste godine, radna grupa se podsjetila rezultata prošle radionice, odnosno formulaciji uvodnih odredbi Sporazuma, načelima suradnje i glavnom cilju.
Kako bi Sporazum što bolje odražavao potrebe lokalne zajednice grada šibenika, grupa je imala priliku izjasniti se o sljedećoj temi: “što ne želimo / smeta nam u razvoju civilnog društva u šibeniku (ne samo u odnosu lokalna vlast – udruge, nego i općenito)?“

U plenarnoj diskusiji, grupa je definirala sljedeći, zajednički popis prepreka koje prema njima najviše smeta u funkcioniranju razvoja civilnog društva u šibeniku:
• Nebriga za mlade (ovisnost, nezaposlenost, ponekad neodgovarajuće školovanje koje im se nudi)
• Korupcija
• Pritisak da se pripada nekoj političkoj opciji ili (financijskim) moćnicima
• Nebriga za osobe s posebnim potrebama (invalide, mentalno retardirane i ostale skupine; kronične bolesti; PTSP)
• Nemogućnost utjecaja i eventualnog prigovora na raspodjelu novca
• Davanje prioriteta sportskim klubovima (prilikom financiranja)
• Davanje prioriteta političkim istomišljenicima
• Manjak interesa za stvaranje partnerstva i zajedničko privlačenje donatora
• Nespremnost za stvaranje partnerstva
• Selekcija udruga nejasna (prilikom dodjele sredstava)
• Nedostaju procedure za dodjelu sredstava

U diskusiji koja je uslijedila, zaključeno je da je od iznimne važnosti za funkcioniranje razvoja civilnog društva u šibeniku uvođenje transparentne procedure financiranja projekata kojim će se značajno smanjiti nejasnoće i optuživanja, te će se povećati motiviranost udruga za stvaranjem suradničkih odnosa sa Gradom. Također, uvođenjem takove procedure, pred udrugama se postavlja zahtjev usvajanja osnovnih vještina kreiranja i vođenja projekata i programa, od pisanja projekata, provođenja aktivnosti, do izvještavanja. Važno je primjetiti da neke udruge već sada mogu odgovoriti takovim zahtjevima, međutim dosta udruga treba dodatne pomoći i edukacije iz ovog područja kako bi bile uspješnije.

Udruga MI je već unutar ovog projekta organizirala i održala jednodnevnu edukaciju o razvoju projektnih prijedloga, nakon konačne izrade Sporazuma o suradnji Grada i udruga. Gore navedene prepreke smo zatim grupirali i svrstali u nekoliko područja koja će se zatim naći i obraditi u Sporazumu.

Na primjer:
-Selekcija udruga nejasna (prilikom dodjele sredstava)
-Nemogućnost utjecaja i eventualnog prigovora na raspodjelu novca
-Pritisak da se pripada nekoj političkoj opciji ili (financijskim) moćnicima (da bi se lakše dobila sredstva)

Ove tri prepreke smo zajedno grupirali i možemo ih nazvati “Procedura dodjele sredstava“. Na ovaj način određena su još 3 područja smetnji i problema za koje će se u Sporazumu definirati mehanizmi rješavanja:
“Savjetovanje i unaprjeđenje kvalitete djelovanja“ – međusobno savjetovanje i konzultacije Grada i Sektora, tj.komunikacija i koordiniranje u zajedničkim tijelima oko određivanja prioriteta itd.
“Informiranje“ – međusobno informiranje je temelj za zajednički rad, suradnju i partnerstvo
“Partnerstvo“ – ovo područje se neće zasebno obraditi u Sporazumu, jer je cijeli Sporazum i određivanje procedure za financiranje zapravo splet mehanizama i procedura za ostvarivanje i unaprjeđenje partnerstva.

Nakon ovoga, definiran je veći dio Sporazuma za šibenik, koji je poslan kao prijedlog svim udrugama koje sudjeluju u procesu njegove izrade.

Potpisana izjava o suradnji

U cilju razvoja partnerskih odnosa između Grada šibenika i nevladinog sektora, točnije udruge MI, gradonačelnica Grada šibenika, Nedjeljka Klarić i Nives Ivelja, predsjednica Udruge MI potpisale su Izjavu o suradnji na provedbi projekta "Unapređenje suradnje Grada šibenika i organizacija civilnog društva". Projekt u cijelosti financira OESS, a ciljevi programa su unapređenje procedura za dodjelu sredstava udrugama, procedura savjetovanja i razvijanja partnerstva.

Treća radionica

Na ovoj radionici, osim predstavnika udruge MI, bila je i gđa Vesna Zec, predstojnica Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu Grada Splita. Gđa Zec je sudjelovala i u izradi i u provođenju aktivnosti koje su u vezi sa splitskim Sporazumom. Pokazalo se da je sudjelovanje Vesne Zec bilo više nego korisno, a njeno iskustvo je u značajnoj mjeri pomoglo u radu grupe na izradi šibenskog Sporazuma.

Najprije su sudionici kratko proanalizirali dotadašnji tekst Sporazuma te je zaključeno da se svi prisutni slažu oko formulacije navedenog dijela teksta. Nakon toga se pristupilo izradi zadnjeg dijela, koji se odnosi na:
a) ulogu Savjeta u provođenju Sporazuma - radnog tijela sastavljenog od predstavnika Grada i Sektora i
b) „Akcijski plan“, odnosno plan glavnih aktivnosti koje će Savjet provoditi u narednom periodu nakon potpisivanja Sporazuma

Oko načina formiranja savjeta i njegove uloge povela se poduža i zanimljiva rasprava koja je rezultirala određivanjem osnovnih uloga Savjeta. Također su identificirani neki mehanizmi i procedure koje su potrebne da bi se Savjet oformio i održao, kako bi se na kraju ciljevi Sporazuma mogli ostvariti, a koje će ujedno pomoći održivosti i boljoj organiziranosti Sektora u gradu šibeniku. U tom smislu je predložena inicijativa za stvaranjem Foruma udruga grada šibenika (organizirana mreža šibenskih udruga) iz kojeg bi se iznjedrio i Savjet za provođenje Sporazuma, ali koji bi i šire mogao (trebao) raditi na razvoju civilnog sektora u šibeniku.

Vezano za Akcijski plan, smatramo da se grupa za početak mudro odlučila za provođenje „samo nekoliko aktivnosti“, imajući u vidu da se Sporazum po prvi puta uvodi te da još ne postoje organizirane aktivnosti više udruga u obliku Foruma. Datum potpisivanja Sporazuma između Grada i Sektora naknadno je javno objavljen u medijima. Dogovoreno je da Sektor predstavljaju udruge i svaka udruga (koja to želi) će potpisati «Izjavu o pristupanju». Predstavnici udruga su zamoljeni da obavezno potpišu Izjavu, ukoliko podržavaju Sporazum. Predstavnici Sektora (njih četvero) birati će se u Savjet za provođenje Sporazuma samo iz skupine onih udruga koje su potpisale Izjavu o pristupanju.